Bolnica Gornji Milanovac

Dobri saveti za vase zdravlje PDF Print E-mail

 
   Istine i zablude o prehladi 

Hladan nos, kriv za grip


Ljudi uglavnom sami lece prehladu. Da li, medjutim, dovoljno dobro poznajemo svog neprijatelja? Iako postoji nekoliko raširenih verovanja u vezi sa prehladom, da li su sva baš tacna?

1. Ako sedite pored odškrinutog prozora, razbolecete se
To je netacno. Ako se nalazite u sobi u kojoj je prozor samo malo odškrinut ili otvoren, možete eventualno da ohladite mišice, ali nikako necete dobiti kijavicu. Prehlade i druge „zimske“ bolesti nisu posledica rashladjivanja ili promaje, jer njih izazivaju virusi, koji sigurno nece da ulete sa ulice u vašu sobu. S druge strane, neki lekari smatraju da rashladjivanje izvesnih delova tela zaista može da oslabi organizam i olakša prodor virusa. Na primer, hladan nos može da pospeši prehladu, pa cak i grip, pa je zato bolje da ga pokrijete šalom ako je napolju mraz.Isto tako americki naucnici su nedavno sproveli eksperiment i ustanovili da su ljudi kojima se smrznu noge podložniji infekcijama od osoba koje utopljavaju stopala. Uprkos tome, hladnoca nije uzrok bolesti, vec faktor koji joj doprinosi.

2. Loše se osecamo zbog mikroba
To nije sasvim tacno. Kad dospeju u naš organizam, mikrobi se u svakom slucaju suocavaju s našim imunitetom. Ako zaraza nije previše jaka, unutrašnje snage organizma ce je savladati. Ako je pak virus dovoljno jak, imunitet ce se protiv njega boriti intenzivnije i tada cemo i mi na sebi osetiti udarac bolesti. Bela krvna zrnca pocinju da proizvode supstance koje suzbijaju infekciju. Te supstance nece samo oterati bolest nego ce izazvati i temperaturu, slabost, mucninu i vrtoglavicu. Isto se dešava i sa našom sluzokožom: celije napadnute virusom proizvode sluz da bi „sprale“ infekciju i supstance koje se sa njom bore. Zato kašljemo, kijamo i slinimo.

3. Glavni izvor zaraze je sam bolesnik
To je svakako tacno. Ali to ne znaci da možete da se zaštitite od infekcije ako jednostavno prekinete svaki kontakt s ljudima koji kašlju i kijaju. Zašto?
Mikrobi se najbolje osecaju i najbrže razmnožavaju u našoj sluzokoži, jer im je to idealna sredina. Kad covek kija ili kašlje, on izbacuje mikrobe oko sebe i oni padaju na sve predmete oko bolesnika. Rekli bismo da na hladnoj suvoj površini, recimo na kvaki, mikrobi brzo umiru i stoga ne stižu da zaraze nekog drugog. Ali nije tako. Kad kijamo, mikrobi se ne izbacuju u spoljnu sredinu unutar minijaturnih kapljica, koje im služe kao sklonište i hrana. U takvom vidu se zadržavaju na kvakama i držacima u autobusu, a onda dospevaju na ruke drugih ljudi, koji zatim, ne sumnjajuci ništa, pokrivaju usta rukom da bi zevnuli ili prosto protrljaju oci ili obrisali nos. Na taj nacin mikrobi opet dospevaju u sluzokožu i nastavljaju da se razmnožavaju.

4. Promena boje mokrace znak je pogoršanja bolesti
Boja mokrace zaista može da ukaže lekaru na stanje vašeg zdravlja. Ali u vecini slucajeva to ne ukazuje na pogoršanje bolesti, vec naprotiv na to da sve tece uobicajeno. Nekoliko dana pošto se zarazio, organizam pocinje da izbacuje enzime koji su mu poslužili za odupiranje infekciji. Vecina tih enzima sadrži gvoždje, pa je zato mokraca žuckasta ili cak zelenkasta.

5. Stres doprinosi razvoju bolesti
To je tacno. Snažan stres nije ništa manje opasan po organizam od infektivne bolesti, što znaci da su vam šanse da se razbolite vece ako se stalno nervirate. Americki naucnici smatraju da se uzrok krije u hormonima kortikosteroidima, koji se luce u stresnim situacijama i snižavaju otpornost organizma prema svim bolestima.

6. S godinama ljudi sve redje pate od prehlade
To je takodje tacno. Deca školskog uzrasta se ponekad prehlade i po 10 puta godišnje, odrasli do 35 godina upola redje, a preko 35-te još redje i tako dalje. Sa svakom novom bolešcu naš organizam uci da proizvodi sve više antitela i sve efikasnije se bori s mikroorganizmima.

7. Najlakše se zarazimo u javnom prevozu
To uverenje je sasvim osnovano: u zatvorenom, neprovetrenom i skucenom prostoru, mikroorganizmi zaista imaju više šansi da se prebace na novog nosioca, narocito ako su sabijeni jedni uz druge i jedni drugima dišu za vrat. Ali najcešce se ipak zarazimo kod kuce: deca donesu zarazu iz vrtica ili škole i prenesu je na mamu i tatu. To potvrdjuje i cinjenica da se i u prolece i leti vozimo prevozom, a ipak sezona prehlada dostiže vrhunac u jesen i u zimu.


 
   Naša podsvest donosi najbolje moguce odluke 

Naša podsvest donosi najbolje moguce odluke


Istraživaci sa Univerziteta u Rocesteru dokazali su da je ljudski mozak, za koga se nekad smatralo da je izrazito loš donosilac odluka, u stvari odlicno opremljen da nam omoguci donošenje najboljih odluka na bazi prikupljenih informacija.Kako piše veb sajt Physorg.com, otkako su naucnici Danijel Kaneman i Ejmos Tverski 2002. godine primili Nobelovu nagradu za istraživanje iz 1979. godine, na temu kako ljudi retko donose racionalne odluke, njihova studija postala je široko priznata medju strucnjacima.

Nasuprot njima, Aleks Poget, profesor za istraživanja mozga i nacina saznanja na Univerzitetu u Rocesteru, pokazao je da ljudi ipak donose optimalne odluke, ali samo kad njihova podsvest bira."Vecina odluka koje cinimo nisu zasnovane na svesnom rezonovanju", izjavio je Poget. "Ne cinite svesne odluke da zaustavite automobil na crveno svetlo na semaforu ili da vozite u krug oko kružnog toka. Kada smo poceli da sagledavamo odluke koje mozak donosi bez našeg znanja, otkrili smo da su ovakve odluke uvek ispravne, ukoliko je mozak imao sve potrebne informacije."

On je pripremio veoma jednostavan test. Pred ispitanike je postavio kompjuterske ekrane na kojima se pojavljuju serije tackica, od kojih se vecina pokretala u proizvoljnom pravcu.
Kontrolisani broj ovih tackica se namerno pomerao po shemi, stalno u istom pravcu, a ispitanici su prosto trebali da kažu da li misle da se tackice pomeraju levo ili desno. Što je duže subjekat gledao u tackice, prikupio je i više informacije i bio je sigurniji o njihovom kretanju.Ispitanici su se ponašali kao da je njihov mozak podsvesno sakupio informacije pre nego što je dosegnut nivo sigurnosti u odgovor, koji je tada saopšten svesnom kao definitavn odgovor.Subjekti ipak nisu bili svesni kompleksnosti ovog procesa u mozgu. Kako su izjavili, "iznenada su shvatili" da se tackice krecu u jednom ili drugom pravcu.

"Radili smo na ovoj hipotezi godinama, kako mozak predstavlja distribuciju verovatnoca. Hteli smo da vidimo da li su ljudi dobri donosioci odluka, iako nisu tako dobri kada ih donose svesno", rekao je Poget, dodajuci da ljudi retko izaberu ono najbolje ukoliko unapred znaju verovatnocu koje je rešenje bolje.

Ipak, sistem donošenja odluka zasnovan na verovatnocama ima nekoliko prednosti, od kojih je najvažnija ta što nam omogucava da blagovremeno donesemo razumnu odluku.Druga prednost je što, kad konacno dosegnemo odluku, imamo osecaj sigurnosti u nju, što zavisi od toga koliko je visoko bio postavljen nivo sigurnosti u trenutku donošenja te odluke.Poget sada istražuje kako mozak postavlja ove nivoe za svaku odluku, jer izgleda da su razliciti nivoi sigurnosti za razlicita pitanja koja se postavljaju pred nama.Autor: Blic online | Foto:Hypnotherapyservices |


 
   Lek: prijatelj ili neprijatelj? 
Koju hranu treba da izbegavate ako pijate antibiotike

Kafu i caj pijte sat vremena posle leka
zato što vezuju korisne sastojke iz lekova
Pijete lekove s bilo cim što vam je pri ruci, pa cak i uz cašu vina ili piva ako je vreme praznika? A kasnije se žalite da lek ne deluje ili da od njega imate više štete nego koristi!Savremena farmakologija je napravila mnoštvo novih kvalitetnih preparata, ali oni moraju da se uzimaju u precizno utvrdjenoj dozi i u odredjeno vreme. Ako se prekrši propisani režim uzimanja leka, on može da vam naudi.


Pogrešno:
- Piti svaki lek s kafom, cajem, gaziranim napitkom ili sokom umesto obicne vode sobne temperature, kako to lekari najcešce preporucuju.
- Piti bilo koje alkoholno pice za vreme terapije.
- Otvarati kapsule i sadržaj rastvarati u tecnosti da se lek tobože lakše popije; kapsule upravo služe zato da se lek rastvara neposredno u želucu, a nikako pre nego što do njega stigne.
- Uzimati cas jedan, cas drugi preparat protiv bolova; cesto su to nespojive, štetne kombinacije.
- Ici na fizioterapiju uporedo s uzimanjem preparata protiv tumora, srcanih tegoba i nekih lekova za jetru.

Ispravno:
- Kafu i caj treba piti najranije sat vremena nakon što ste popili lek zato što sadrže mnoštvo supstanci koje vezuju korisne sastojke iz lekova ili umanjuju njihovo dejstvo.
- Sulfanilamide (baktrim) treba piti s gaziranom mineralnom vodom.
- Za vreme lecenja treba piti tri do tri i po litra tecnosti, a prednost treba dati sveže cedjenim sokovima od voca i povrca (izuzetak je samo nekoliko preparata za bubrege i dijabetes).
- Pažljivo treba citati uputstvo za upotrebu da biste znali koje proizvode ne smete da uzimate uporedo s lekom.

Šta „vole“ lekovi?
- Za vreme lecenja antibioticima, u slucaju da uzimate tablete protiv visokog krvnog pritiska ili srcanih tegoba, štetna je svaka masna hrana. Zato navalite na ribu, a od mesa lekari preporucuju mladu teletinu i belo pilece i curece meso.
- Dok ste pod terapijom, zaboravite na roštilj i prženo meso, jer supstance koje nastaju prilikom takve pripreme mesa poništavaju dejstvo mnogih antibiotika, preparata za bubrege, kardiovaskularnih lekova i sredstava za stabilizaciju pritiska.
- Jedite 600 grama bobicavog (jagoda, kupina, malina, borovnica, brusnica...) i drugog voca dnevno. To je preporucljivo za gotovo svaki lek osim za neke antihistaminike i preparate protiv gastritisa s povišenom kiselošcu.
- Apsolutno svi lekovi „vole“ kivi, koji sadrži prakticno sve neophodne minerale i vitamine i to u najvecem mogucem skladu.

Bitno
Pored pravila koja važe za svakog pojedinca ponaosob, postoje i opšte, univerzalne norme koje je neophodno poštovati prilikom uzimanja lekova.
Kao prvo, ne smete odjednom da progutate nekoliko razlicitih lekova, vec jedan po jedan.
Kao drugo, izuzetno je opasno uzimati lekove posle isteka njihovog roka jer bi hemijski sastav preparata mogao da se promeni i postane toksican.
Kao trece, morate promišljeno da uzimate lekove. Ako vam je lekar opšte prakse prepisao jedan lek, oftalmolog drugi, stomatolog treci, kardiolog cetvrti, obavezno se ponovo vratite lekaru opšte prakse da s njim proverite da li svi ti lekovi smeju da se uzimaju zajedno ili zatražite savet farmaceuta. Možda ce biti potrebno da neki preparat zamenite drugim jer je kompatibilan s ostalima.

Lekovite biljke i lekovi


Zeleni caj
Dokazano je da štiti od tumora prostate, dojke, bešike i želuca. Sadrži polifenole, za koje se pretpostavlja da štite celije od slobodnih radikala. U laboratorijskim uslovima se pokazalo da sprecava proces koji omogucava rast tumora. Veruje se da prekomerna upotreba zelenog caja može da poremeti dejstvo lekova koji sprecavaju stvaranje ugrušaka u krvi.

Ginko
Bije ga glas da je mocan antioksidans i da je dobar za kratkorocnu memoriju pošto povecava priliv krvi u mozak. Može da pojaca dejstvo nekih lekova, pre svega antikoagulanata. Povecava rizik od krvarenja i zato ga ne treba koristiti 36 sati pre hirurške intervencije.

Kantarion
Ako se koristi kao blag antidepresiv, može da poremeti farmakokinetiku mnogih lekova. Nedavno je ustanovljeno da utice i na metabolizam lekova koji se koriste u lecenju nekih vrsta leukemije i gastrointestinalnih tumora, pošto smanjuje njihovu koncetraciju u krvi i do 30 odsto.

Beli luk
Pretpostavlja se da beli luk sprecava pojavu raka debelog creva i želuca, ali za to ne postoje pouzdani dokazi. S druge strane, beli luk može da pojaca dejstvo nekih lekova protiv zgrušavanja krvi, recimo varfarina. Zato ga ne treba uzimati sedam dana pre hirurške intervencije. Osim toga, može da poremeti dejstvo nekih lekova protiv virusa i metabolizam lekova koji sprecavaju odbacivanje presadjenih organa.


 
   Poremecaj spavanja treba da se leci 

Potražite strucnu pomoc


Prevrtanje u krevetu, budjenje u toku noci ili hrkanje mogu da budu razlozi zbog kojih se danima loše osecate. Ako se cesto de­­šava da ne mo­žete oka da sklopite citavu noc, potražite strucnu pomoc, jer je to jasno upozorenje da nešto nije u redu sa vašim mehanizmom sna. Znak da je situacija zaista ozbiljna je ako se budite sa bolovima glave i mišica, primecujete da su vam otupela cula, a ima i promena karaktera.Dužina potrebnog sna se razlikuje od coveka do coveka. Jedan odrastao covek može da spava šest ili devet sati dnevno.

Kod odraslih izmedju 30 i 50 godina poremecaj sna je psihofizicke prirode i povezan je sa depresijom i stresom, a više pogadja žene nego muškarce.Ove vrste promena imaju razlicite posledice: nesanica, isprekidan san i budjenje u ranu zoru nakon cega osoba više ne može da zaspi. U ovakvim situacijama se ljudi cesto sami lece sedativima, a da se prethodno ne konsultuju sa lekarom.Problem tada može da se produbi i da uzimanje lekova izazove zavisnost.

Zbog toga je precizna dijagnoza neophodna. Prvo treba odbaciti mogucnost neke fizicke bolesti i druge probleme koji su direktno povezani sa snom, a zatim treba zapoceti seansu kod psihijatra i pronaci emocionalni konflikt koji nam ne dozvoljava da mirno spavamo. U cilju što skorijeg oporavka doktor treba da prepiše lekove koje ce pacijent uzimati oko 30 dana.Autor: E. B. | Blic


 
   Otkrivamo tajne najefikasnijih masaža 

MASAŽE - DESET NAJKORISNIJIH




Otkrivamo tajne najefikasnijih masaža koje oporavljaju narušenu ravnotežu tela, duha i uma, otklanjaju stres i brišu bore na licu.Masaža, isceljujuca umetnost dodira rukom, ne doprinosi samo opuštanju, vec i oporavku ravnoteže tela, duha i uma. Da biste ocuvali zdravlje i lepotu, potrebno je malo truda i vremena, a masaža je jedan od najlakših nacina za to. Otkrivamo deset najkorisnijih masaža.

Za pocetak dana
Telo trljajte bademovim uljem pre jutarnjeg tuširanja. S obe ruke obuhvatite gležanj leve noge i nekoliko puta uz pritisak predjite gore-dole po potkolenici. Posle toga na isti nacin masirajte natkolenicu i sve to ponovite na desnoj nozi. Zatim obuhvatite zglob leve ruke desnom i pritiskajuci njom predjite duž cele ruke do ramena i sve ponovite na drugoj ruci. Na kraju istrljajte se masirajucim pokretima nanoseci bademovo ulje i završite hladnim tuširanjem.

Protiv bora
Ulja od klica i orašcica usporavaju starenje kože, jer su bogata vitaminom E, koji održava niti kolagena elasticnim i štiti celije od oštecenja. Njihov anti-ejdž ucinak povecava se masažom. Masažu izvodite dlanom od sredine cela prema gore, kao i od nosa i brade prema slepoocnicama. Podrucje oko ociju nemojte da dirate. Na kraju, kožu lica lagano štipkajte.

Protiv podbratka
Podignite glavu smešeci se, a nadlanicom desetak puta predjite preko brade od jednog uha do drugog. Posle toga deset puta na isti nacin, pritiskajuci, predjite rukom od grudne kosti, preko vrata do brade, uvek odozdo prema gore. Takvom masažom pospešujete cirkulaciju i ucvršcujete tkivo. Koristite ulje sa ekstraktom pšenicnih klica.

Za opuštanje
Na dlanovima se nalazi bezbroj nervnih završetaka koji su u vezi sa pojedinim organima. Ako želite da se opustite, namažite ruke uljem i vrhovima prstiju jedne ruke nežno lupkajte dlan druge ruke. Na kraju, u trajanju od jednog minuta prstima jedne ruke lagano pritiskajte jamicu izmedju palca i kažiprsta druge ruke. Na ovom mestu nalazi se akupresurna tacka „dolina mira". Za ovu masažu koristite preparat od ekstrakta arnike i ulja od koštica groždja.

Protiv stresa
Ako ste pod stresom, sklopite oci, kažiprstom i srednjim prstom obe ruke pritisnite ceone kosti oko dva centimetra iznad obrva. Dva minuta ih protrljajte, a smirujuci ucinak bice veci ako upotrebite malo ulja od metvice.

Za glatku kožu
Koža na usnama je 20 puta tanja od kože lica, zato je cesto ispucala. Da biste je ucinili glatkom, pomešajte pola kašicice ulja od jojobe i jednu kap etericnog ulja od djumbira. Utrljajte ulje u uglove usana, pa spiralnim pokretima predjite po gornjoj i donjoj usni.

Za odmorne oci
Ako su vam oci crvene i umorne, preporucujemo masažu kineskom metodom „zan zhu", odnosno masažu „tacke skupljenog bambusa". Ova tacka nalazi se izmedju obrva i korena nosa. Masirajte je palcem kružeci osam puta ulevo i udesno, a ostale prste naslonite na granicu cela i kose.

Za noge u formi
Ako dnevno mnogo vremena provodite stojeci, vaše noge pate - javlja se osecaj težine jer krv teško putuje odozdo prema gore. Masažom možete da sprecite zastoj krvi. Položite obe ruke na zadnju stranu kolena leve noge i desetak puta snažno povucite prema dole preko lista. Zatim ponovite isto pocevši od stopala prema kolenu. To isto uradite na desnoj nozi. Cirkulaciju možete da pojacate etericnim uljima ruzmarina ili cempresa.

Za vracanje energije
Kad osetite jak umor u toku radnog vremena, ne posežite odmah za kafom, vec uradite masažu ušiju. Uhvatite ušne školjke izmedju palca i kažiprsta i lagano ih protrljajte. Predjite prstima od gornjeg do krajnjeg donjeg dela školjke. Oseticete strujanje energije u ušima jer telo je pocelo da proizvodi dopamin - hormon koji motiviše. Ova masaža je efikasna bez ikakvog ulja.

Za lepše snove
Telo zapocinje odmor tek kad potpuno uravnoteži temperaturu, u cemu ga cesto sprecavaju hladna stopala. Da biste utonuli u kvalitetan san, u posudici lagano zagrejte tri kašicice susamovog ulja i njime dobro izmasirajte stopala. Palcem tri puta uz blagi pritisak predjite preko svakog nožnog prsta, od vrha prema korenu. Press Online (D. M.)
 
   Bol uglavnom potice iz glave 

Bol uglavnom potice iz glave



Autor: Tanjug |


Profesor Univerziteta u Sidneju dugo je proucavao zašto nekim ljudima treba analgetik i pre nego što sednu na zubarsku stolicu, dok neki sportisti mogu da ostanu na terenu i sa slomljenom rukom.

"Mozak je sposoban za prekrasne stvari, na osnovu doživljaja onoga što radi telo i rizika kojem je ono izloženo", kaže Lorimer Moselej i dodaje da što više saznajemo o bolu, to je sve jasnije da oštecenje tkiva nije ni nužno niti dovoljno da bi izazvalo osecaj bola.Moselej je sa saradnicima u nedavnom projektu objavljenom u casopisu "Current Biology" otkrio da velicina otekline na ruci utice na doživljaj bola. Deset osoba sa otecenom rukom gledalo je svoje udove kroz cašu koja ih je uvecavala ili smanjivala.

Ako je ruka izgledala veca, pacijentov doživljaj bola bio je jaci, a kada je oteklina bila veštacki smanjena, i stvarna oteklina je splasnula pa je pacijent osetio manji bol.Odgovor je cini se u tome da mozak reaguje na unos podataka i prema tome se i ponaša, što navodi na zakljucak da kada se iduci put udarite u glavu ne gledajte se u ogledalo i ne cudite se velicini otekline.
 
   STOP GRIPU 

STOP GRIPU




Da biste što lakše prebrodili epidemiju gripa, izbegavajte zatvorene prostore u kojima se okuplja mnogo ljudi, dodajte ishrani više voca i povrca i koristite prirodne antibiotike kao što su beli luk i propolis.Kapi za nos... Potrebno je vlažiti sluznicu nosa i grla.Sezona gripa je pocela, a strucnjaci najavljuju da se prava epidemija ocekuje krajem januara i pocetkom februara. Snabdeli ste se vitaminima i vocem, ali se ipak plašite da vas virus nece zaobici. Ne panicite, vec se pridržavajte nekoliko osnovnih saveta zahvaljuci cijoj primeni cete, ukoliko ipak „zakacite" grip, lakše ozdraviti i pre se oporaviti.

Simptomi
Simptomi gripa obicno se pojavljuju tri dana posle zaraze virusom. Tada nastupaju iscrpljenost, visoka temperatura, glavobolja, bolovi u mišicima i kostima, kao i kašalj. Sve ovo najcešce traje nedelju dana, a moguce je da kašalj traje još neko vreme do potpunog izlecenja. Ovi simptomi zajednicki su za decu i odrasle, a mališani mogu da imaju i bolove u stomaku i proliv.

Kada virus gripa uzme maha i generalno u vreme kada vladaju zaraze disajnih puteva, najbolje bi bilo izbegavati prostore poput šoping centara, bioskopa, pozorišta i slicna zatvorena mesta na kojima se okuplja veliki broj ljudi. Poželjno je da vreme provodite na svežem vazduhu, a ovo je posebno znacajno za decu. Takodje, neophodno je poboljšati ishranu, a to znaci što više voca i povrca. Idealno bi bilo da jednom dnevno popijete cašu limunade. Da biste sprecili prenošenje virusa, ruke bi trebalo da perete cešce nego obicno.

U sezoni gripa i drugih virusa mnogi „na svoju ruku" uzimaju antibiotike, bez obzira što lekari apeluju da ih ne koriste bez saveta sa njima. Lekari smatraju da su prirodni antibiotici u prednosti nad sintetickim, jer ih organizam mnogo lakše podnosi, pri cemu se glavni organi detoksikacije jetra i bubrezi ne opterecuju. Kao primer lekari navode lekovito dejstvo belog luka koji snižava povišeni krvni pritisak, ukupni i LDL holesterol i deluje kao diuretik (omogucava izbacivanje viška tecnosti iz organizma). Svež beli luk može da se koristi tri puta dnevno. Jedan cen sitno isecite kao dodatak supama, povrcu, umacima ili salatama, u obliku tinkture i caja, a za one kojima specifican miris i ukus smeta postoje i kapsule belog luka.


Caj... Obavezno je i ispijanje velikih kolicina tecnosti
Propolis je takodje jedan od prirodnih antibiotika jer, osim što deluje na mnoge mikroorganizme, regeneriše tkivo i ublažava bol. Propolis, pored smole, voska, etericnih ulja i cvetnog praha, sadrži niz aktivnih sastojaka poput bioflavonoida, aminokiselina, vitamina A, B i C i minerala, pa daje posebne rezultate kod oslabljenog imuniteta i respiratornih infekcija.Mocni saveznik u borbi protiv gripa jesu i probiotici koji sadrže vitamine B, vitamin K, kalcijum, folnu i folicnu kiselinu i enzime.

Šta ako se razbolite
Ukoliko se razbolite, potrudite sa da grip preležite kod kuce. Temperaturu ne bi trebalo snižavati dok ne predje 38,5 stepeni. Za snižavanje temperature detetu dajte sirup za njegov uzrast i pazite na dozu, a odrasli mogu da koriste paracetamol. Obavezno je i ispijanje velikih kolicina tecnosti. Pileca supa dobro ce doci jer, osim što osnažuje, ona skracuje vreme zadržavanja virusa na sluznici i podstice lucenje sluzi.

Potrebno je vlažiti sluznicu nosa i grla i pazite da ne dodje do zacepljenja disajnih puteva. U tome ce vam pomoci kapi za nos i topao caj s medom, u koji možete da dodate i vitamin C. Cesto provetravajte prostoriju u kojoj boravite, a za to vreme sklonite se u drugu sobu.
 
   LEK ZA SVE 

LEK ZA SVE




Heljda ima pozitivno dejstvo u lecenju bolesti krvotoka, proširenja vena, pucanja kapilara, slabe memorije, reume, glaukoma, dijabetesa i stomacnih oboljenja.Kroz aktuelne trendove zdravije ishrane u poslednje vreme sve cešce se spominje heljda. Najrasprostranjeniji oblici korišcenja ove biljke su zrno heljde, kao i sušena stabljika i cvet (za caj). Poznata su izuzetna lekovita dejstva heljdinog caja u lecenju bolesti krvotoka (proširenje vena, pucanje kapilara i razna krvarenja kapilara), slabe memorije, reume, glaukoma, dijabetesa i gastro oboljenja.

Heljda se skoro uvek svrstava u žitarice, iako je, botanicki gledano, ona zeljasto povrce. Iz Azije su je u 15. veku doneli krstaši. Uspeva na peskovitim i vlažnim podrucjima, a za razliku od vecine zeljastih biljaka, ona ima hranljive semenke i zato je svrstavaju medju žitarice.

Plod je veoma ukusan
Belancevine heljde su kvalitetnije od belancevina žitarica, a u sebi sadrži vitamine B1 i B2, kao i vitamin P, koji je odlican za otpornost krvnih sudova.

Cajevi za lecenje arterioskleroze

Caj 1
Dve kašicice osušenog lista heljde preliti sa 2 dl prokljucale vode, poklopiti, ostaviti da odstoji 15 minuta i procediti. Piti dve do tri šolje dnevno tokom cetiri do osam nedelja.

Caj 2
Supenu kašiku neoljuštenog semena heljde sipati u 2 dl vode i ostaviti da se kuva 10 minuta, a potom procediti. Ovaj napitak treba piti mlak, po dve do tri šolje dnevno. Može da se zasladi heljdinim medom koji deluje umirujuce. Terapija traje tri ili cetiri nedelje.

Heljda je jedna od najmedonosnijih biljaka, jer daje cak 90 kilograma meda po hektaru. Nijedna druga žitarica ne sadrži tolike kolicine mineralnih sastojaka kao što su kalijum, fosfor, kalcijum, a nisu zanemarljive ni kolicine magnezijuma, natrijuma i gvoždja.

Od heljdinog semena pravi se izuzetno hranljivo crno brašno, koje može da se koristi za pravljenje kora, rezanaca i testa za hleb, kao i kolace. Otkrica nemackih biologa pokazala su da jela od heljde snižavaju visok krvni pritisak i to je jedan od najvecih kvaliteta i lekovitih dejstava. Cvet heljde je dobar kao lek protiv kašlja i sluzi u gornjim disajnim putevima. Plod heljde je ukusan u svim kombinacijama. Mnogi lekari su dokazali da je heljda idealna namirnica za spremanje prirodno zdravih i dijetalnih jela.

Dijetalno
Od heljdine prekrupe može da se sprema zdrava i ukusna kaša, koja spada u vrhunske dijetetske proizvode. Preporucuje se u normalnoj ishrani dece i odraslih, a posebno kod osoba koje imaju velike intelektualne napore, jer jaca memoriju i koncentraciju. U Rusiji je zovu hranom studenata.

Kaša od heljde je takodje lek protiv bolesti želuca i creva, a pomaže i kod malokrvnosti, kao i osobama koje imaju slabe nerve.Sveži listovi heljde mogu da se stavljaju direktno na ranu ili posekotinu, jer imaju izraženo baktericidno dejstvo. Najfinije heljdino brašno, pomešano sa usitnjenim listom ove biljke, odlican je i ekološki bebi-puder, koji nežnu decju kožu štiti od infekcija.
 
   Bol u želucu posle obroka 

Rešite problem sa varanjem



Autor: E. B. | Blic


Ako osecate bol u stomaku, nadutost, mucninu, žgaravicu i podrigivanje, a hronicna bol se pogoršava nakon svakog obroka, rec je o funkcionalnoj dispepsiji.Kod vecine pacijenata s funkcionalnom dispepsijom obroci pogoršavaju simptome koji ukljucuju stalnu bol u podrucju gornjeg dela abdomena, nadutost, mucninu i druge simptome, prema novom izveštaju objavljenom u casopisu „Gut“.

Svrha istraživanja strucnjaka sa univerziteta u Belgiji, koja je ukljucivala 218 pacijenata, bila je procena ucestalosti simptoma vezanih za obroke i posmatranje povezanosti izmedju obroka i specificnih simptoma. Simptomi su ukljucivali bol u stomaku, nadutost, mucninu, žgaravicu i podrigivanje.Ucesnici studije su popunili upitnik o simptomima i nakon toga su zamoljeni da ocene razlicite simptome dok su bili podvrgnuti izdisajnom testu pražnjenja želuca.

Intenzitet svih simptoma povecao se 15 minuta nakon obroka i trajao je puna cetiri sata trajanja studije. Vrhunac izraženosti simptoma nadutosti bio je vrlo rano, pracen vrhuncem izraženosti mucnine i podrigivanja i dugotrajnijim bolom i žgaravicom.Ukupno 79 odsto pacijenata opisalo je pogoršanje simptoma povezano s obrokom. Kod tih pacijenata izražen osecaj punoce nakon obroka bio je najizraženiji simptom, dok je kod pacijenata bez pogoršanja simptoma nakon obroka, najizraženiji simptom bila bol u podrucju gornjeg dela abdomena.

Preosetljivost želuca bila je uobicajenija kod pacijenata s pogoršanjem simptoma vezanim za obroke nego kod onih kod kojih to nije bio slucaj: 27,5 odsto naprema 7,7 odsto, istakli su autori.Rezultati „uverljivo pokazuju da se u velikoj vecini pacijenata s funkcionalnom dispepsijom simptomi pogoršavaju vezano za obroke“, zakljucio je tim. „Glavna razlika izmedju pacijenata sa i bez samouocenog pogoršanja simptoma nakon obroka je vrsta simptoma koji je najizraženiji.“
 
   Sinuzitis mora obavezno da se leci 
Kako da prepoznate simptome upale sinusa na vreme

Autor: Biljana Tasic | Foto:NORTHFOTO | Blic


Glavobolja, povišena telesna temperatura i bolna osetljivost prilikom pritiska na kosti lobanje iza kojih leže sinusi su nejcešci simptomi sinuzitisa.
- Hronicna upala sinusa ili sinuzitis je zapaljenje anatomskih struktura unutar kostiju lobanje koje nazivamo paranazalni sinusi – objašnjava dr Nemanja D. Zaric, lekar poliklinike „Beograd“.


Zbog cega nastaje
Sinuzitis može biti uzrokovan bilo kojim procesom koji onemogucava normalan protok vazduha i drenažu sekreta iz sinusa. Obicna prehlada, alergijske reakcije, kao što je polenska kijavica, potom prekomerna upotreba sprejova i kapi za nos, korišcenje ilegalnih supstanci kao što je kokain i narocito dim cigarete su faktori koji dovode do zadebljanja nosne sluzokože, potpunog ili delimicnog zatvaranja malih otvora koji spajaju sinuse i nosne hodnike i nakupljanja sekreta u sinusima. Ovaj sekret je idealna podloga za razvoj bakterija i nastanak bakterijske upale sinusa. Sinuzitis se dakle može podeliti na infektivni i neinfektivni, a po toku bolesti na akutni, subakutni i hronicni. Akutni sinuzitis je onaj koji traje do 30 dana; subakutni traje više od 30 dana, ali manje od tri meseca, dok je hronicni sinuzitis onaj oblik bolesti u kome se simptomi ispoljavaju duže od tri meseca. U praksi se najcešce srece virusna upala sinusa, dok je bakterijska mnogo redja. Treba napomenuti da su subakutni i hronicni sinuzitis obicno posledica neadekvatne terapije akutnog sinuzitisa.

Simptomi
Najcešci simptomi upale sinusa jesu glavobolja, povišena telesna temperatura i bolna osetljivost prilikom pritiska na kosti lobanje iza kojih leže sinusi. Pored toga može se javiti i zamuceni nosni sekret, grlobolja i kašalj.Kada je u pitanju alergijski sinuzitis cesto postoji i kijavica. Važno je napomenuti da bolesnici na treba da cekaju na pojavu težih simptoma pre nego što se jave lekaru.Duže odlaganje lecenja vodi u vece nakupljanje sekreta i povecava rizik od razvoja bakterijske infekcije.

Dijagnoza
Dijagnoza bilo kog oblika sinuzitisa se obicno postavlja nakon razgovora sa lekarom i obicnog pregleda. S obzirom na to da rendgensko snimanje sinusa nije pouzdana metoda za postavljanje dijagnoze, a da je primena kompjuterizovane tomografije i magnetne rezonance dosta skupa, konacna dijagnoza ipak pociva na klinickim pokazateljima oboljenja.Ovde spadaju crvenilo i otok nosnih hodnika, prisustvo zamucenog nosnog sekreta, osetljivost na pritisak na celo(frontalni sinusi) ili obraze(maksilarni sinusi) itd. Ipak, ukoliko primarni tretman ne da zadovoljavajuce rezultate, indikovana je primena gore navedenih dijagnostickih tehnika.Rinoskopija, procedura kojom se direktno gledaju zadnji otvori nosnih hodnika pomocu savitljivog fiberoptickog creva se može primeniti i za direktno gledanje sinusnih otvora i procene njihove zacepljenosti. U težim slucajevima neophodna je aspiracija sadržaj sinusa pomocu igle radi odredjivanja vrste bakterije koja je izazvala upalu sinusa te pravilnog izbora antibiotika.

Lecenje
Za virusne sinuzitise nije potrebna antibiotska terapija. Lekovi koji se najcešce prepisuju bolesnicima jesu analgetici, radi eliminacije bola, lekovi za obaranje temperature i sprejovi ili kapi za nos koji pomažu bržem uklanjanju sekreta.Ovakva terapija se najcešce primenjuje do nedelju dana, a ako su simptomi i dalje prisutni, uz fizikalni nalaz koji nas upucuje na bakterijski sinuzitis, u terapiju se uvode i antibiotici. U praksi se ovakva terapija primenjuje sledecih 10-14 dana, a ponekad i do tri nedelje. Takodje se, po proceni lekara, u terapiju mogu uvesti i lekovi za oralnu primenu koji služe da razgrade nakupljeni sekret, takodje u cilju njegove brže eliminacije.Antihistaminike treba izbegavati, osim ako se radi o alergijskom sinuzitisu. U najtežim slucajevima hronicne upale sinusa, neophodna je hirurška intervencija u opštoj anesteziji.

Šta su sinusi
Sinusi su zapravo vazduhom ispunjene šupljine cija je uloga u smanjivanju ukupne težine lobanje. Postoje ukupno cetiri para ovih sinusa. To su frontalni sinusi koji se nalaze iza predela cela, potom maksilarni sinusi, smešteni u nivou obraza, dok se etmoidni i sfenoidni sinusi nalaze iza ocnih šupljina i maksilarnih sinusa. Ove šupljine su obložene sluzokožom koja sadrži veliki broj sekretornih celija. Sinusi su povezani sa nosnim hodnicima putem malih otvora u kostima lobanje i ukoliko dodje do njihovog zacepljenja, vazduh ne može stici do sinusa te je onemoguceno oticanje sekreta iz ovih šupljina.
 
   Hrana za dobru memoriju 
Vitamin B i gvoždje pomažu mozgu da dobro radi

Autor: E. B. | Blic


Gubitak kratkorocnog pamcenja je narocito cest posle pedesete godine, ali se sve cešce javlja i kod mladih ljudi. Ova pojava kod nekih osoba izaziva zabrinutost, a ponekad i depresiju.Razlozi zbog kojih se zaboravnost ili kratkorocni gubitak pamcenja javlja mogu da budu najrazlicitiji. Strucnjaci kažu da do gubitka pamcenja kod nekih osoba dolazi i zbog cinjenice da mozak može kvalitativno i kvantitativno da smanjeno proizvodi hemikalija mozga neurotransmitera-neuroodašiljaca, prenosnika informacija koji su neophodni za funkciju pamcenja. Neki od razloga zašto se to dogadja su:

- ateroskleroza ili neki problemi sa cirkulacijom mogu da ometaju dotok krvi u mozak
- odredjeni lekovi mogu da remete moždane funkcije
- emotivni problemi (gubitak životnog saputnika, stres pa cak i obicna dosada).

Ipak, jedna od veoma bitnih stvari koja utice na rad mozga i može da poboljša ili pogorša pamcenje je ishrana. Naime, baš kao i hronican umor, nedostatak ili pad energije i koncentracije, tako i cesta zaboravnost ili rupe u pamcenju mogu da budu posledica nepravilne ishrane, ali i niskog glikemijskog indeksa (nizak šecer u krvi). Upravo zbog toga konzumiranje pravih namirnica racionalno rasporedjenih u toku dana omoguci ce vam da održite nivo, energije i koncentracije u toku dana.

Vitamin B1 (tijamin)
Nizak nivo ovog vitamina dovodi do suptilnih promena u funkciji mozga i tako do gubitka pamcenja. Dobri izvori ovog vitamina su pivski kvasac, neobradjene cerealije (musli), šunka i kikiriki.

Folna kiselina
Folna kiselina može da deluje preventivno na gubitak pamcenja tako što pomaže održavanje normalnog nivoa homocisteina, aminokiseline koja se nalazi u organizmu. Cesto nedostatak folne kiseline izaziva i depresiju kako starije tako i mladje populacije. Nedostatak folne kiseline oštecuje mozak na dva nacina. Prvo povecava rizik od kardiovaskularnih bolesti, a može i da pogorša funkcionisanje krvi u mozgu. Drugo homocistein se pretvara u aminokiselinu, koja pri normalnom nivou, podstice rad receptora moždanih celija, ali kod povecanog nivoa celije se samouništavaju.Dobri prirodni izvori folne kiseline su tamnozeleno lisnato povrce, semenke suncokreta, pšenicne klice, džigerica, kikiriki. Folna kiselina se dodaje pakovanim cerealijama i pahuljicama, a može da se kupi i u vidu dodatka.

Holin
Ovaj vitamin je identifikovan kao kljucni element za funkcionisanje memorije. Njegova korist je dvostruka, prvo se upotrebljava za proizvodnju acetiholina neuroodašiljaca nervnih celija, ukljucujuci i sinapse omogucavajuci da razmenjuju informacije. Što smo stariji pocinjemo da proizvodimo manje acetiholina. Iskorišcenost holina u organizmu zavisi od nekoliko ostalih hanljivih sastojaka ali najviše od B12 folne kiseline i aminokiseline Lcarnitina. Organizam koristi Lcarnitin da bi proizveo aceti L karnitin transerazu koja ubrzava metabolizam holina i oslobadja acetoholin u mozgu. Tako povecavamo moc koncentracije, obezbedjujemo dugorocno pamcenje i govornu sposobnost cak i kod pacijenata Alchajmerove bolesti.
Dobri izvori holina su jaja, sojino zrno, kupus, kikiriki, karfiol. Holing je dostupan u obliku dodatka kao i Lcarnitin.

Vitamin B12
Nedostatak vitamina B12 dovodi do odredjene neurološke ravnoteže, simptomi se krecu od slabosti, smanjene ravnoteže, promena u raspoloženju i gubitka pamcenja. Do ovog nedostatka ne mora uvek obavezno da dodje usled nedovoljnog konzumiranja namirnica bogatih ovim vitaminom.Nalazi se u jetri raznih životinja, bubrezima, srcu, mesu zeca u drugim vrstama mesa, jaja, siru, mleku.

Cink i gvoždje
Crveno mese, piletina, curetina su neophodni izvori gvoždja, ali moramo jesti i povrce koje je neophodno da bi organizam dobio kombinaciju u ishrani koja je neophodna da stvori ravnotežu i dobro gvoždje. Zato treba imati svakodnevno meso i povrce u ishrani.

Blagotvorne biljke
Ginko biloba koja se može konzumirati kao caj ili u tabletama, kao i caj od zmijske mahovine.

Vežbajte pamcenje
Odlicna vežba za pamcenje su ukrštene reci i sudoku, zato se time bavite kada god imate slobodnog vremena. Fizicka aktivnost je takodje veoma bitna pa se zato krecite što više, ako nemate vremena da vežbate.Kontrolišite stres i svedite unos alkohola na minimum. I na kraju dovoljno spavajte. Jer i mladi ako nisu dovoljno ispavani nemaju koncentraciju i slabije uce. A godine nisu prepreka možete i vi nešto novo da ucite i tako trenirate mozak.
 
   Aloja vera je puna minerala 

Aloja vera je puna minerala



Autor: CDC/BT | Blic


Aloja vera je zbog hranljive vrednosti i izuzetnih lekovitih svojstava dobila naziv kraljice lekovitih biljaka. Njeno blagonaklono delovanje na kožu je poznato širom sveta, kao i to da pomaže u lecenju stomacnih tegoba. Evo još nekih vrednosti aloja vere.

Sok aloja vere, koji se dobija od gela iz listova biljke, uzima se zbog mnogobrojnih blagodati. Upotrebljava se kao detoksifikator, vrlo je dobar za osobe koje pate od mnogobrojnih stomacnih tegoba i tegoba sa varenjem, poput zatvora i crevnih oboljenja. Takodje, smatra se ako se svakodnevno uzima, obezbedjuje dovoljno energije i pomoci pri stvaranju krvnih celija.

Sok aloja vere sadrži minerale kalcijum i kalijum, mnogo vitamina itd.Unutrašnji deo lista ove pitome zelene biljcice zna da bude poprilicno gorak ukoliko se uzima oralno, ali rezultati su zaista cudesni. Zato se sok aloja vere dodaje picu, jogurtu, a neki ga konzumiraju i samostalno, bez dodataka.Aloja vera se uveliko upotrebljava i u kozmetickoj industriji. Mnogo kozmetickih firmi je otkrilo blagodati ove biljke, pa se sve više upotrebljava u sapunima, šamponima... Aloja vera je izvanredno vlaži kožu, zbog cega ona postaje sjajna i mekana.

Gel od aloja vere posebno se preporucuje osobama sa suvom kožom.A ukoliko u svom domu imate biljku aloja veru, ne morate da kupujete razne kozmeticke proizvode s njenim dodatkom – dovoljno je da otkinete komadic lista, istisnete gel na mesto koje želite da namažete i utrljate. Pri tome vodite racuna da je gel providan i da je bez mirisa.


UPIS JE 1 x PREPRAVLJEN: Alapaca U 31.01.2009 - 11:07.
 
   NAMIRNICE ZA DUŽI ŽIVOT 

NAMIRNICE ZA DUŽI ŽIVOT




Za zdrave kosti preporucuju se mleko i sir, za srce pasulj i banane, za pamcenje jaja i riba, za zube fluor iz caja, a za prostatu paradajz.

PAMCENJE
Redovna vežba i zdrava ishrana mogu znacajno da produže život. Zbog toga je Britanski zavod za ishranu objavio smernice za pravilnu ishranu kojima se osigurava kvalitetniji život. Oni tako za zdrave kosti preporucuju mleko i sir, za srce pasulj i banane, a za mozak jaja i omega-3 masne kiseline iz ribe.

Pamcenje
Velik broj starijih ljudi pati od demencije i slicnih kognitivnih problema. Folna kiselina koja se nalazi u lisnatom povrcu, pomorandžama i žitaricama koje se jedu za dorucak, vitamin B12 koji se nalazi u peradi, jajima i mlecnim proizvodima i omega-3 masne kiseline iz ribe odlicni su za mozak.

ZUBI, PROSTATA
Za zdrave zube potreban je fluor koji se nalazi u vodi, caju i ribi. Likopen, koji je potreban prostati, nalazi se u paradajzu, guavi, kajsijama, lubenicama, papaji i crvenom grejpu. Za pravilno održavanje svih telesnih funkcija važno je unositi dovoljne kolicine namirnica koje obiluju vitaminima A i C, beta karotenom, a to cemo sve pronaci u paradajzu, paprikama, kupusu, citrusnom vocu, dinjama, tamnozelenom, žutom i narandžastom vocu i povrcu, kao i biljnim uljima, orašastim plodovima i semenkama.

Kosti
Osteoporoza pogadja jednu od tri žene i jednog od 12 muškaraca starijih od 55 godina. Zbog toga je od velike važnosti konzumirati namirnice bogate kalcijumom, a njega ima u mleku, jogurtu i siru, dok se vitamin K, koji je takodje jako važan za ocuvanje zdravlja kostiju, nalazi u tamnozelenom lisnatom povrcu. Od velikog je znacaja i vitamin D, koji se nalazi u jajima i ribi, a on nas takodje štiti i od štetnog suncevog zracenja.

OCI
Jedno od osam ljudi od 75 ispitanika ima ozbiljne probleme s vidom. Lutein i zeaksantin, koji se nalaze u kiviju, groždju i spanacu, pomažu u zaštiti vida i ociju.

SRCE
Bolesti srca i krvnih sudova jedan su od vecih uzroka smrtnosti danas. Omega-3 masne kiseline koje se nalaze u ribi i zdravije masnoce poput maslinovog ulja, vlakana iz graška, pasulja i zobi, kao i kalijum iz korenastog povrca, breskvi i banana namirnice su koje deluju blagotvorno na zdravlje srca. Pozitivne ucinke na srce pokazale su i žitarice, orasi i soja. Medjutim, strucnjaci isticu da je jako važno i bavljenje nekom telesnom aktivnošcu, bila to šetnja ili vežbanje.

KRV
Ishrana bogata gvoždjem, koje u najvecim kolicinama pronalazimo u džigerici, crvenom mesu, pasulju, orašastim plodovima, sušenom vocu, žitaricama i lisnatom povrcu, pomaže kod anemije, ali i generalno poboljšava krvnu sliku.
 
   Par saveta kako produžiti život 

Par saveta kako produžiti život


Svi znamo da pušenje može da skrati životni vek, a da redovno vežbanje može da ga produži, ali strucnjaci kažu da postoji niz drugih faktora koji znatno uticu na dužinu našeg života.

Život u haosu - 1 godina
Bez obzira da li je u pitanju nered u stanu ili neizmireni dug, stres koji je posledica ovakve situacije može da utice na brži rad srca i povišen krvni pritisak, dok hormoni stresa kao što su adrenalin i kortizol takodje deluju štetno.

Staranje o kucnom ljubimcu + 2 godine
Ljudi koji imaju kucne ljubimce redje posecuju lekara i manje su skloni depresiji. Njihovo prisustvo može da utice na usporavanje pulsa i snižavanje krvnog pritiska.

Dobar seks + 4 godine
Seks je stvarno dobar za vas! Muškarci koji imaju ceste orgazme (barem dvaput nedeljno) dvostruko su manje izloženi opasnosti od prevremene smrti iz bilo kog razloga, a narocito od srcanih oboljenja.

Pripadnost ženskom polu + 10 godina
Žene žive duže od muškaraca u gotovo svim zemljama, obicno za oko 10 odsto prosecnog životnog veka.

Brak + 7 godina
Jedno istraživanje je pokazalo da ljudi koji nikada nisu bili u braku imaju za 60 posto više šanse da umru pre vremena. Oni koji su srecno oženjeni ili udati manje su izloženi finansijskim poteškocama i fizickim ili psihickim zdravstvenim problemima od onih koji nisu u braku.

Razvod - 3 godine
Razvedene osobe cešce pate od emocionalnih poremecaja i više su izložene opasnosti od prerane smrti usled raznih udesa ili srcanih oboljenja.Istraživanja takodje pokazuju da one cešce boluju od kancera, zapaljenja pluca, povišenog krvnog pritiska i ciroze jetre.

Optimizam + 9 godina
Pozitivan nacin razmišljanja takodje znaci brži oporavak od bolesti i duži život. Veruje se da optimizam i sreca jacaju imuni sistem tako što povecavaju broj celija koje se bore protiv virusa i bakterija.

Manjak samopoštovanja - 4 godine
Istraživanja pokazuju da ljudi utoliko duže žive ukoliko su manje depresivni i imaju viši stepen samopoštovanja.

Nedostatak sna - 5 godina
Isprekidan san povecava nivo holesterola, kortizola, masti u krvi i krvni pritisak, koji su snažni faktori rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. M.P.S.
 
   Protiv lošeg raspoloženja i visokog pritiska 
Banane pomažu u borbi protiv lošeg raspoloženja i visokog pritiska

Autor: B. Tasic |


Banane su prava mala skladišta energije, ali osim što nam pomažu da ostanemo u dobroj formi, mogu da nam pomognu i u prevladavanju ili sprecavanju znatnog broja bolesti.

Lek za živce
Banane sadrže visoke kolicine B vitamina koji pomaže smirivanju nervnog sistema.

Borac protiv stresa
Kalijum je vitalni mineral koji pomaže u normalizovanju otkucaja srca, šalje kiseonik u mozak i reguliše kolicinu vode u telu. Kada smo pod stresom, naš metabolizam se ubrzava i tako se smanjuje nivo kalijuma. Ravnotežu možemo da vratimo uz pomoc zalogaja bogatog kalijumom - banane.

Pomaže pri depresiji
Prema nedavnom istraživanju sprovedenom medju ljudima koji pate od depresije, mnogi od njih osecali su se znatno bolje nakon što su pojeli bananu. Razlog tome je triptopan koji se nalazi u banani. Triptopan je vrsta belancevine koju telo pretvara u serotonin, poznat po tome da nas opušta i poboljšava nam raspoloženje.

Protiv visokog pritiska
Banana je izrazito bogata kalijumom, a sadrži malo soli, što ovo voce cini savršenim kod problema sa krvnim pritiskom.

Za anemicne
Banana je bogata gvoždjem i može da podstakne stvaranje hemoglobina u krvi i tako pomogne kod nekih slucajeva anemije.

Lek protiv mamurluka
Frape od banane zasladjen medom jedan je od najzdravijih prirodnih lekova protiv mamurluka. Banana umiruje želudac i uz pomoc meda nadogradjuje potrošenu kolicinu šecera u krvi, dok mleko hidrira i blagotovorno deluje na celo telo.

Protiv cira na želucu
Banana je jedino sirovo voce koje može da se uzima bez posledica kod hronicnih bolesti. Zbog svog mekog sastava i glatkoce koristi se kao hrana kod poremecaja u radu creva. Ona neutrališe prejaku kiselinu i smanjuje nadraženost, oblažuci unutrašnjost želuca.

Za kontrolu temperature
U mnogim kulturama banana se smatra vocem koje hladi i koje može da snizi fizicku i emotivnu temperaturu trudnica.

Ublažava PMS
Vitamin B6 koji se nalazi u banani reguliše nivo glukoze u krvi, a glukoza utice na naše raspoloženje.

Poboljšava pamcenje
Istraživanja su pokazala da banana, zahvaljujuci obilju kalijuma, poboljšava koncentraciju i pamcenje.
 
   Krvna slika ogledalo zdravlja 

Krvna slika ogledalo zdravlja



Autor: S. Todorovic | Foto:G. Srdanov | Blic


Lekari upozoravaju da ne treba izbegavati analize,dovoljna je samo jedna kap krvi da bi se utvrdilo da li je neka osoba obolela od tumora, cira na želucu, angine, infekcije… Krvna slika je, kako kažu strucnjaci, ogledalo našeg zdravlja. Zato upozoravaju gradjane da ne izbegavaju analize. Primera radi, povecan broj trombocita, koji ucestvuju u zaustavljanju krvarenja, može da ukaže na rizik od pojave ugruška, odnosno tromba, dok je smanjeni broj leukocita (belih krvnih zrnca) najcešci znak virusne infekcije.

Laboratorijske analize neophodne su da bi se postavila ispravna dijagnoza, a pacijent usmerio na adekvatno lecenje. Uzimanje krvi traje veoma kratko i mnogi smatraju da je potpuno bezbolno. Za vecinu laboratorijskih analiza ne prethodi nikakva specijalna priprema. Ipak, da bi se dobili što verodostojni rezultati pre davanja krvi savetuje se uzdržavanje od jela dvanaest sati.

- Svi pomaci parametara pokazuju da nešto nije u redu. Od analiza obavezno se radi krv i mokraca. Iz toga se može videti stanje bubrega, pankreasa, jetre, koštane srži - objašnjava dr Dragoslava Mišetic iz Doma zdravlja „Dr Milutin Ivkovic” Palilula.

Kada je rec o laboratorijskom ispitivanju krvi, ono podrazumeva dve vrste analiza, nastavlja doktorka. Jedne su usmerene ka ispitivanju vrste, broja, odnosa i izgleda celijskih elemenata krvi, poznatije kao krvna slika, i drugih, kojima se proverava biohemijski sastav krvi i na osnovu toga ustanovljava se rad ili stanje pojedinih organa i tkiva.

Te analize pocinju uzimanjem krvi, najcešce iz jagodice prsta ili vene na ruci. U uzorku se zatim testiraju razliciti sastojci, zavisno od toga šta lekar želi da proveri. Najcešce je to broj crvenih ili belih krvnih zrnaca i koliki je njihov odnos.Masnoca u krvi proverava se analizom HDL (dobar holesterol), LDL (loš holesterol), trigliceridi.

- Dijagnosticki znacaj imaju snižene vrednosti HDL. U tom slucaju postoji povecan rizik od nastanka srcanih oboljenja. Što su više vrednosti ovog holesterola, to je bolje jer on cisti krvne sudove. Povišene vrednosti lošeg holesterola obicno su povezane sa nepravilnom ishranom i stresom. I tada se povecava rizik za nastanak kardiovaskularnih bolesti, a pre svega arterioskleroze - istice dr Mišetic.

Kako jetra funkcioniše i kakvo je njeno stanje pokazuje nekoliko analiza: ALT, AST, gama GT i bilirubin. Povišene vrednosti bilo koje od odvih analiza pokazuju na oštecenje ovog organa, ali i na neka druga oboljenja. Na primer, povecan bilirubin ukazuje i na opstrukciju žucnih puteva, a povecane vrednosti AST i na neko mišicno oboljenje.Analiza gvoždja zajedno sa hemoglobinom, eritrocitima i parametrima koji odredjuju morfologiju eritrocita pružaju uvid u stanje koštane srži. Odredjivanje samo gvoždja nema nikakvog znacaja za postavljanje dijagnoze anemije.


UPIS JE 1 x PREPRAVLJEN: Branislav Nesic U 16.03.2009 - 14:18.
 
   UMERENO S MESOM 

UMERENO S MESOM




Previše crvenog mesa u ishrani povezuje se s preranom smrcu, pojavom raka i srcanih oboljenja.Ljudi koji jedu velike kolicine crvenog mesa imaju veci rizik da obole od srcanih bolesti i raka, otkrila je najveca americka studija o uticaju mesa na zdravlje. Radi se o crvenom mesu i mesnim preradjevinama poput hot doga, slanine, hamburgera ili kobasica.

Voditelj studije Rašmi Sinha s Nacionalnog instituta za istraživanje raka upozorio je da bi trebalo smanjiti unos crvenog mesa kako bi se umanjila mogucnost obolevanja od raka.Naucnici su deset godina pratili navike cak 545.000 ljudi u dobi izmedju 50 i 70 godina. U analizu su bili uzeti u obzir i faktori kao što su potrošnja svežeg voca i povrca, pušenje, fizicka aktivnost i gojaznost i porodicne bolesti. Dokazano je da oni koji najviše jedu meso imaju vecu mogucnost da umru u narednih deset godina nego ljudi koji ne jedu mnogo mesa.

Ispitanici su bili podeljeni u pet grupa. Od 1995. do 2005. godine umrli su 47.976 muškaraca i 23.276 žena. Muškarci koju su tokom deset godina dnevno unosili 113 grama mesa u organizam imaju 22 odsto više šanse da obole od raka i za 27 odsto vecu verovatnocu da ce umreti od srcanih oboljenja, za razliku od onih koji su istu kolicinu mesa jeli nedeljno. Žene koje su jele velike kolicine mesa imaju 20 odsto više šanse da umru od raka i cak 50 odsto vece šanse da ce umreti od srcanih problema, za razliku od onih koje jedu manje crvenog mesa.Istraživanje je pokazalo da su ljudi cija ishrana sadrži više belog mesa poput piletine i ribe zdraviji i duže žive.


 
   Nokti mogu da ukažu na bolest u organizmu 

Nokti su najbolji kad zdravo cute


I mnoge promene su bezopasne, ali požuteli, potamneli ili ispucali nokti povezani su sa stanjem unutrašnjih organa. Na njima se najbolje vide znaci upozorenja koje nam šalje naše telo.Promene na noktima cesto su bezopasne i posledica povrede, upale ili gljivicnog oboljenja. Medjutim ponekad mogu da budu prvi znak ozbiljnijih zdravstvenih poremecaja.Problemi sa srcem, jetrom ili plucima odražavaju se na noktima. Požuteli, potamneli ili popucali nokti povezani su sa stanjem unutrašnjih organa.

Evo šta vam vaši nokti u stvari porucuju:
- žuti nokti: bolest štitne žlezde ili psorijaza
- plavkasti nokti: nedostatak kiseonika, znak bolesti pluca
- valoviti nokti: upalni artritis ili psorijaza
- suvi, koji lako pucaju: bolest štitne žlezde
- tamne linije ispod nokta: melanom ili rak kože
- upaljena crvena zanoktica: poremecaj vezivnog tkiva poput lupusa
- beli nokti s tamnim ivicama: bolesti jetre npr. hepatitis.

 
Vi ste sada na  : Home