Bolnica Gornji Milanovac

Opake bolesti (Najbolji saveti za vase zdravlje) PDF Print E-mail

 
   Opake bolesti (Najbolji saveti za vase zdravlje) 

Maslinovim uljem protiv raka dojke



Autor: Tanjug |


Antioksidansi polifenoli, koji se nalaze u hladno cedjenom maslinovom ulju, smanjuju dejstvo gena HER2 koji utice na razvoj raka dojke, pokazali su rezultati istraživanja španskih naucnika.

Havijer Menendez iz Katalonskog onkološkog instituta i Antonio Segura Karetero s Univerziteta u Granadi su, ispitujuci koji su sastojci najefikasniji protiv raka dojke, utvrdili da nerafinisano maslinovo ulje dobrog kvaliteta sadrži veliki broj "fitohemijskih" sastojaka koji mogu da izazovu odumiranje kancerogenih celija, preneli su francuski mediji.

Naucnici su, medjutim, istakli da rezultate njihovog "in vitro" istraživanja treba još potvrditi i na ljudima. Ukoliko rezultati buducih istraživanja budu pozitivni, polifenoli bi mogli postati nova vrsta lekova protiv raka, preneli su francuski mediji.
 
   Terapija svetlošcu i vakcina protiv raka kože 
Švedski naucnici na tragu novih metoda za lecenje melanoma

Autor: E.B. | Blic


Fotodinamicka terapija može biti novi lek za rak kože – tvrdi istraživacki tim lekara iz Švedske. Lek koji reaguje na svetlosni zrak direktno uperen na obolelo mesto pokrece hemijsku reakciju koja uništava maligne celije na veoma efikasan nacin. Austrijski naucnici trenutno testiraju vakcinu.Istraživacki tim, sa Erebro univerziteta u Švedskoj, dobio je oko cetiri miliona kruna od Švedskog istraživackog saveta za dalje istraživanje i unapredjivanje ove metode. Oni trenutno takodje rade i na razvoju ove metode za lecenje drugih bolesti poput arteroskleroze ili reumatizma.

Nakon što se u potpunosti teorijski koncipira, na redu ce biti testovi i eksperimenti, kao i saradnja sa drugim institucijama u svetu. A novi jednostavniji nacin lecenja ove opake bolesti nova je nada za 30.000 ljudi koji svake godine oboli od nje. Naucnici su odnedavno poceli da istražuju mogucnost vakcine protiv raka kože, a najnovije otkrice austrijskih naucnika je takozvani mimotop. U pitanju je osnova za vakcinu protiv raka kože i sastoji se od devet aminokiselina koje odgovaraju delu antigene strukture celija obolelih od raka.

– Kljuc svake uspešne vakcine je njena sposobnost da ciljano proizvodi antitela. U prvim eksperimentima uspeli smo da kod životinja usporimo melanom – kaže Hajmo Brajtner, clan istraživackog tima medicinskog univerziteta iz Beca.
 
   Konacno pronadjen lek za melanom 

Konacno pronadjen lek za melanom


Americki strucnjaci su nedavno predstavili novi lek za melanom koji pokazuje obecavajuce rezultate. Lek „ipilimumab“ pruža odgovore na klinicki važna pitanja produženja života i omogucava dugotrajnu kontrolu bolesti.U ranoj fazi istraživanja, koja ukljucuje pacijente s melanomom koji se proširio od pocetnog tumora, nalazi se biološki lek „ipilimumab“. Pacijenti ga uglavnom dobro podnose, a dobro napada malignost tumora.

„’Ipilimumab’ pruža odgovore na klinicki važna pitanja i obezbedjuje dugotrajnu stabilnost bolesti,“ izjavio je za „Rojters helt“ vodja istraživanja dr Džefri Veber.Strucnjaci su tokom testiranja proucavali 88 pacijenata s melanomom koji je metastazirao toliko da nije mogao da se operiše.Pacijenti su primili ili jednu visoku dozu „ipilimumaba“, više niskih doza ili više srednjih doza leka. Iako maksimalna doza tolerancije nije postignuta u prve dve grupe, šest od 23 pacijenta u grupi koja je primala više srednjih doza je imalo toksicne nuspojave koje su ogranicile kolicinu leka koju su mogli da prime.

Ipak, jedan pacijent u ovoj grupi je imao kompletan odgovor, jedan je imao delimican odgovor, a sedmoro je imalo stabilnu bolest, što je ukupno 39 odsto kontrole bolesti.Trajan odgovor je uocen u svim gr­upama, izjavili su istraživaci i zakljucili su da je davanje leka u više srednjih doza dalo najbolje rezultate.Ukupno preživljavanje u nedavnim studijama, ukljucujuci preko 300 pacijenta, „upucuje da je prosek preživljavanja za vecinu nelecenih pacijenata kojima je ovo prva linija produžen za 13 meseci, što je dosta povoljno“, dodao je.


 
   Bolje spreciti nego leciti 

Bolje spreciti nego leciti!


Mnoge bolesti, cak i najteže, izlecive su ako se otkriju u ranoj fazi.Stres, neredovan život, konzumiranje pica i masnih jela, uz nedostatak kretanja i bavljenja sportom, veliki su neprijatelji zdravlja muškaraca. Ali sve se može spreciti malim promenama životnih navika.Rak debelog creva:U vecini slucajeva bolest pocinje pojavom dobrocudnih polipa u unutrašnjosti debelog creva. Ako pocnu da se šire, mogu prerasti u zlocudne tumore, koji dovode do blokade creva. Bolest se najcešce javlja kod muškaraca starijih od 50 godina i onih u cijim porodicama postoje takvi slucajevi. Problem se javlja i kod ljudi koji jedu masnu hranu, konzumiraju alkohol i puše.Procenat izlecenja u poslednje vreme sve je veci, ali samo ako je bolest otkrivena u ranoj fazi. Umor, bol u stomaku, krv u stolici, promena ritma pražnjenja creva, proliv i iznenadni gubitak težine simptomi su na koje treba odmah reagovati i posetiti lekara. Svaki muškarac u srednjim godinama trebalo bi da u redovnim intervalima ide na kontrolu. Sam pregled je možda neprijatan, ali daje pozitivne rezultate i smanjuje stopu smrtnosti za cak 18 odsto.

Rak prostate
Muškarci veoma cesto boluju i od raka prostate, male žlezde smeštene ispod bešike. Problemi pocinju kada celije prostate pocnu da se prebrzo umnožavaju, što izaziva otok koji se može i proširiti. Vecina muškaraca obolelih od ove bolesti starija je od 65 godina. Svaki trideseti oboleli umire. Zato je veoma važno otkriti bolest na vreme.Najcešci simptomi su bol pri mokrenju ili pojava krvi u mokraci, kao i cesta ukocenost donjeg dela ledja.Drugi znaci upozorenja mogu biti smanjena sposobnost postizanja erekcije i ucestalo nocno mokrenje. Kada zadjete u kriticne godine, treba cešce odlaziti na analizu krvi, ultrazvuk i cistoskopiju, kao i na pregled bešike i mokracnog kanala. Rano postavljanje dijagnoze je veoma važno, a potencijalne simptome nikako ne treba zanemarivati.

Genitalni herpes
To je bolest koju izaziva herpes simpleks 2. Kada ga jednom dobijete, nosicete ga ceo život. Prvo se u predelu genitalija jave bolni mehurici i cesto ih prati niz drugih simptoma poput povišene temperature, bola u preponama i otecenih žlezda. Mada se mehurici postepeno osuše i posle nedelju-dve nestaju, mogu se ponovo javiti na istom mestu. Redovno posecujte urologa!

Hlamidija
To je bakterijska infekcija genitalija, reproduktivnih organa, urinarnog trakta i ociju. Uglavnom se prenosi seksualnim putem i leci antibakterijskom terapijom. U rizicnoj grupi su svi seksualno aktivni muškarci. Ukoliko primetite da vam iz mokracnog kanala izlazi sluzava tecnost ili osecate peckanje kada mokrite, ili su vam testisi oteceni i osetljivi na dodir, moguce je da imate hlamidiju. Simptomi mogu biti veoma blagi, tako da muškarci cesto ne obracaju pažnju na njih. Ako se bolest ne leci, može izazvati sterilitet.


 
   Kombinacijom dva leka protiv raka pluca 

Kombinacijom dva leka protiv raka pluca


Kombinacija lekova "avastin" i "tarceva" omogucila je kod pacijenata sa rakom pluca u poznom stadijumu duži životni vek bez daljeg razvoja bolesti u odnosu na pacijente pod terapijom placebom (lažni lek), pokazali su danas objavljeni preliminarni rezultati trece faze ispitivanja dejstva kombinacije tih medikamenata.

Švajcarska farmaceutska kompanija "Roš" saopštila je da se ta faza istraživanja sprovodi na 1.157 pacijenata, kako bi se utvrdila efikasnost kombinacije "avastina" i "tarceve" u odnosu na efikasnost kombinacije "avastina" i placeba, nakon pocetnog lecenja "avastinom" i hemoterapijom.

"Roš" je naveo da se ta dva leka vec koriste u lecenju raka pluca, ali da bi njihova kombinovana upotreba mogla da postane standard u lecenju raka pluca.U prošloj godini, "Roš" je zabeležio pad neto profita za pet odsto u odnosu na prethodnu godinu, na 10,844 milijarde švajcarskih franaka (7,3 milijarde evra), objavljeno je u "onlajn" izdanju americkog dnevnika "Tribjun" na francuskom. Operativni profit kompanije je takodje opao, za cetiri odsto, na 13,924 milijarde švajcarskih franaka, dok se promet smanjio za jedan odsto, na 45,617 milijardi švajcarskih franaka.Autor: Tanjug |
 
   Aspirinom i ibrufenom protiv raka 

Aspirinom i ibrufenom protiv raka



Autor: Srna |


Uzimanje aspirina ili ibuprofena, cak i u malim dozama, može da predstavlja zaštitu od raka u srednjem ili donjem delu stomaka, navodi se u danas objavljenoj studiji. Osobe koje su uzimale aspirin najmanje jednom u 12 meseci izložene su za 36 odsto manjem riziku od raka u srednjem ili donjem delu stomaka, u poredjenju sa osobama koje ga nisu uzimale.Uzimanje slicne kolicine nesteroidnih lekova protiv upale, poput ibuprofena, umanjuje rizik za 32 odsto, navodi se u studiji objavljenoj u "Britanskom žurnalu o raku". Istraživanjem je utvrdjeno da se zaštita od raka povecava sa dozom uzetog leka protiv bolova.

"Otkrili smo da je rizik od raka srednjeg i donjeg stomaka manji kod ljudi koji su uzimali aspirin i da se rizik smanjuje što ga cešce uzimaju", izjavio je Kristijan Abnet iz americkog Nacionalnog instituta za borbu protiv raka.Neki istraživaci upozoravaju da je prerano da se uputi bezrezervna preporuka u vezi sa ovom studijom.

"Istraživaci o raku u Velikoj Britaniji apeluju da ljudi razgovaraju sa svojim lekarom pre nego što pocnu da uzimaju aspirin redovno", izjavila je Lesli Voker sa britanskog Istraživackog instituta.
 
   Otkrivena tajna mehanizma zaštite od raka 

Otkrivena tajna mehanizma zaštite od raka




Naucnici aktivirali gen koji blokira tumor
Naucnici tvrde da su „provalili“ mehanizam odbrane celija od raka. Timovi strucnjaka iz Singapura i Univerziteta u Dendiju otkrili su na koji nacin celije „ukljucuju“ gen p53 koji može da blokira razvoj tumora.

Gen p53 je prvi put otkriven pre 30 godina. On ima važnu ulogu u održavanju zdravlja organizma jer naredjuje oštecenim celijama da se „samoubiju“ ili da prestanu s deobom sve dok se ne završi njihova popravka. U vecini slucajeva, ispostavilo se da je kod osobe koja boluje od raka taj gen oštecen ili neaktivan i da samim tim daje slobodu oštecenim celijama da se dele i stvore tumor.

Naucnici su u novom istraživanju upotrebili trik kako bi naveli zebrastu ribu (koja ima isti gen p53 kao ljudi) da pozeleni kada se taj gen ukljuci, kako bi istražili nacin na koji on deluje. Otkrili su da on ne stvara samo poznati protein p53, vec i „alternativni kontrolni prekidac“, varijaciju proteina p53 poznatu kao isoform.

Zebraste ribice sa razvijenim genom uspešno su, kao i ljudi, podnele manju kolicinu zracenja koje uzrokuje oštecenje DNK, jer je isoform popravio štetu koja je nastala. Medjutim, kod ribica koje nisu imale „alternativni prekidac“ do popravke nije došlo i one su uginule. Naucnici su zakljucili da taj prekidac ima kljucnu ulogu u pokretanju p53.

– Funkcija gena p53 je kljucna u borbi protiv raka jer hemoterapija i zracenje delimicno funkcionišu tako što oštecene celije pokrecu na samoubistvo. Zato je za otkrivanje metoda kojima se može spreciti pretvaranje celija u tumore jako važno da razumemo nacin na koji se ovaj gen kontroliše u celiji – kaže šef istraživackog tima sir Dejvid Lejn.Naucnici se nadaju da ce dalje proucavanje ovog „prekidaca“ dovesti do novih saznanja o regeneraciji celija, a time i do razvoja novih lekova protiv ove opasne bolesti.
 
   Rak bubrega 

Višak kilograma i duvan krivi



Autor: Biljana Tasic | Foto:Northfoto | Blic


Samo preventivni pregledi mogu da otkriju opaku bolest .Iako se o raku bubrega veoma malo i retko piše, zabrinjavajuca statistika pokazuje da upravo ovaj karcinom predstavlja dva-tri odsto svih karcinoma, kao i da se najcešce javlja u visokorazvijenim zemljama. U rizicnu grupu spadaju sve osobe starije od 60 godina, ali najugroženiju populaciju cine muškarci. Oni, prema statistikama, cak dva puta cešce nego žene obolevaju od raka bubrega.

- Iako postoje brojne pretpostavke o uzroku nastanka ovog karcinoma, još uvek nije otkriveno šta ga tacno izaziva - kaže za „Blic“ dr Zoran Filipovic, specijalista urologije u Klinicko-bolnickom centru „Bežanijska kosa“. - Pouzdano se zna da genetika i nasledje nemaju znacajnu ulogu. Medjutim, brojne studije su potvrdile da najveci rizik za dobijanje raka predstavlja pušenje. Rizik je posebno povecan kod osoba koje su dugogodišnji pušaci i koje puše više od jedne kutije cigareta dnevno - objašnjava dr Filipovic.

Na drugom mestu kao faktor rizika navodi se gojaznost, tacnije povecan sadržaj holesterola. Od ostalih faktora rizika smatra se da odredjene hemijske materije mogu da imaju kancerogeno dejstvo. Naime, povecana ucestalost karcinoma bubrega primecena je kod ljudi koji se bave odredjenim profesija (obucara, kožarskih radnika, kao i kod radnika koji su izloženi dejstvu derivata, petroleuma i azbesta).

Zahvacenost
Karcinom bubrega se podjednako cesto javlja i na levom i na desnom bubregu, a prema stepenu celijske zahvacenosti razlikuju se tri stepena maligniteta, GI GII i GIII. Njihovo odredjivanje ima prognosticki znacaj, a dobija se patološkim pregledom odstranjenog bubrega nakon operativnog lecenja.

Širenje karcinoma i simptomi
Karcinom bubrega se širi na tri nacina. Direktnim širenjem na okolna tkiva i organe pri cemu najcešce zahvata nadbubrežnu žlezdu, jetru, slezinu i debelo crevo. Pored ovoga, karcinom može da se proširi i limfogeno, to jest putem limfnih žlezda. U tom slucaju celije karcinoma zahvataju prvo regionalne limfne žlezde, a zatim se šire i u udaljene limfne žlezde. Širenje putem krvi, hematogeno širenje, koje je i najcešce, podrazumeva širenje u pluca, jetru, kosti.

- Karcinom bubrega je podmukla bolest i u vreme kada se uspostavi dijagnoza kod cak jedne cetvrtine bolesnika utvrdi se i postojanje metastaza. Razlog tome je što se bolest javlja i razvija u najvecem broju slucajeva bez ikakvih simptoma - objašnjava dr Filipovic.

Najveci broj karcinoma bubrega otkrije se slucajno, najcešce na ultrazvucnom pregledu abdomena. Simptomi su bol u slabini, mokrenje krvi i ispupcenje u slabinskom predelu.Pa ipak, ti simptomi se javljaju samo kod šest do deset odsto bolesnika. A kada su prisutni, cesto znace da je bolest uznapredovala. Od ostalih simptoma znacajno je pomenuti i paraneoplasticni sindrom koji se javlja kod 30 odsto bolesnika, a podrazumeva ubrzanu sedimentaciju, anemiju, hipertenziju, gubitak telesne težine, oštecenje fu­­n­­kcije jetre i slicno.

Dijagnoza
Dijagnoza raka bubrega cesto nije laka, jer cak kod 50 odsto bolesnika ovaj tumor se otkrije slucajno na ultrazvucnom pregledu koji je i prva dijagnosticka metoda nakon uzimanja anamneze i klinickog pregleda bolesnika. Nakon ovoga sledi pregled skenerom kojim se i potvrdjuje svaka sumnjiva tumorska masa na bubregu.

Pre pregleda pacijentu se ubrizgava kontrastna tecnost u vene. Ova tecnost omogucava da se svi organi u telu vide mnogo jasnije i jasno potvrdjuje tumorsku promenu u bubregu, a ukazuje i na prodor tumora kroz bubrežnu kapsulu i invaziju okolnih struktura, kao i metastaske promene u žlezdama.Vrlo je važno što nam pregled skenerom sa kontrastom omogucava da saznamo i stanje drugog bubrega.

- Nakon ovog pregleda slede magnetna rezonanca i renovazografija - kaže dr Filipovic. - Renovazografija nam pokazuje novu patološku vaskularizaciju, kao i prikaz krvnih sudova, što je veoma važno za pripremu za operaciju - objašnjava on.Renovazografija je invazivna metoda i u toku pregleda može da se uradi i embolizacija, što znaci da se arterija koja hrani bubreg iskljucuje iz rada kako bi se sprecio rak da se hrani krvlju i da na taj nacin raste.

Lecenje je uvek operativno
- Radikalna nefrektomija je operacija kojom se odstranjuje bubreg sa nadbubrežnom žlezdom i regionalnim limfnim žlezdama - objašnjava dr Filipovic. - Pored ove operacije, ako rak nije veci od cetiri centimetara, može da se izvede parcijalno odstranjenje bubrega.

Pa, ipak, pojavom najnovije grupe lekova, takozvanih multikinaznih inibitora, daje se nova šansa bolesnicima sa metastaskim tumorima bubrega. Naime, ovi lekovi deluju tako što usporavaju brzinu rasta celija tumora i prekidaju dopremanje krvi koje je neophodno za njihov rast. Bolesnicima koji imaju metastaze pruža se šansa da se odstranjivanjem bubrega sa tumorom i novom ciljanom terapijom produži period preživljavanja i da se ublaže simptomi bolesti.
 
   Savremen nacin borbe protiv karcinoma 
Preventivno otklanjanje štitaste žlezde

Autor: S. Todorovic


Institut za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma potpuno je osposobljen da otkrije genetsku predispoziciju za pojavu posebnog familijarnog tumora štitaste žlezde i da je preventivno ukloni. Poseban gen PET-proto-onkogen (otkriven u svetu 1993. godine), odgovoran je za nastanak karcinoma. Ovaj gen se dijagnostikuje kod dece.Naši pacijenti, koji imaju probleme sa štitastom žlezdom, ne moraju da idu u inostranstvo jer se u Srbiji operacija radi na isti nacin kao u razvijenim zapadnim zemljama.

- Prisustvo PET-proto-onkogena dokazuje se iz krvi i to je pouzdan medicinski razlog da se pacijentima, u interesu njihovog zdravlja, savetuje operacija.Hirurški zahvat u slucaju kada se tumor vec pojavi mnogo je složeniji nego kada se operiše „zdrava” štitasta žlezda. Operacija zdrave žlezde se preporucuje svima koji su stariji od pet godina, a kod kojih je PET-proto-onkogen dokazan - objašnjava prof. dr Svetozar Damjanovic koji rukovodi laboratorijom za genski skrining i istraživanja i direktor Institut za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma.

Neposredno posle bombardovanja, 1999. godine, lekari su našli prvu porodicu iz Lazarevca sa mutiranim genom. U tom trenutku bila su 24 clana porodice.Kod dece je uklonjena štitasta žlezda i ona nikada nisu dobila rak. Stariji clanovi porodice su operisani.

- Ako se bolest razvila kod roditelja, ne znaci da ce familijarni oblik karcinoma obavezno da dobiju i deca. Jedini pouzdan nacin da se tacno predvidi ili iskljuci mogucnost obolevanja od ovog karcinoma štitaste žlezde jeste genetsko ispitivanje - istice dr Damjanovic.

Preventivno uklanjanje štitaste žlezde traje oko dva sata, a pacijent vec drugog dana posle operacije može da ide kuci. Posle operacije funkcije štitaste žlezde nadoknadjuju se uzimanjem preparata koji je identican ljudskom hormonu štitaste žlezde.U Centru za endokrinu hirurgiju godišnje se zbog malignih i benignih oboljenja svih endokrinih organa uradi oko 500 operacija.Samo zbog karcinoma štitaste žlezde godišnje se operiše više od 160 pacijenata.

Žene cešce obolevaju
Statistika govori da žene cešce obolevaju od ove vrste karcinoma. Ne postoje simptomi raka štitaste žlezde u prvoj fazi bolesti, a kada nastanu problemi sa disanjem i gutanjem, bolest je vec ušla u ozbiljniju fazu.


Pregled na brzinu -Imate li uvecanu štitastu žlezdu?

1. OPIPAJTE VRAT
Za pocetak treba da razvijete osecaj za udubljenja i ispupcenja na vratu. Postavite kažiprst, srednji prst i palac odmah ispod grkljana, gde je smeštena štitasta žlezda. Sada na miru opipajte ovo mesto.

2. PRIPREMITE SE ZA PREGLED
Za ovaj pregled su vam potrebni caša vode i ogledalo. Uzmite veliki gutljaj vode, ali nemojte da ga gutate. Nagnite glavu blago unazad, posmatrajuci vrat u ogledalu. Zatim, uz blagi pritisak, ponovo postavite prste na štitastu žlezdu.

3. POSMATRAJTE I OSETITE
Sada progutajte vodu. Da li pri gutanju vidite ili osecate upadljive otoke ili manje cvorice ispod grkljana? Oni ukazuju na uvecanje štitaste žlezde, pa se savetuje da vas detaljnije pregleda lekar.
 
Nocni rad izaziva rak? 

Nocni rad izaziva rak?


Odavno postoje mnogi dokazi da je nocni rad štetan za ljudsko zdravlje, ali malo ko je mogao da pretpostavi koliki je zaista taj problem. Danska vlada je nedavno pocela da isplacuje odštetu ljudima koji su posle dugogodišnjeg nocnog rada oboleli - od raka.

Postupak danske vlade je u skladu sa odlukom Medjunarodne agencije za proucavanje raka koja deluje u okviru Svetske zdravstvene organizacije (SZO), nadležne agencije Ujedinjenih nacija, da nocne smene proglasi verovatnim uzrocnikom raka. Drugim recima, nocni rad je svrstan u istu kategoriju opasnosti kao i rad sa industrijskim hemikalijama.Poremecen san, zamor, stomacne tegobe, povecan rizik od nesreca na poslu - dokazi su da je nocni rad štetan za zdravlje i gomilaju se vec godinama.

Danska vlada je, prva u svetu, pocela da isplacuje odštetu ljudima koji su platili preskupu cenu za niz godina provedenih u nocnim smenama i oboleli od raka. Uma Mankopf je nekada radila kao stjuardesa u najvecoj skandinavskoj aviokompaniji SAS-u. Trideset godina je letela širom sveta, radeci posao na kojem su duge nocne smene redovna pojava.Onda je, kako kaže, dobila rak dojke: "Bilo je užasno. Bilo je užasno kada sam morala da kažem svojoj deci šta se dešava. Nije to bilo samo zbog operacije nego i zbog svih teških misli - da li cu preživeti ili necu? Imala sam rak na obe dojke".Uma kaže da bi se drugacije odnosila prema svom poslu da je znala kakva joj opasnost preti: "Ne bih letela toliko godina. Ne bih, sigurno ne bih. Jer, od raka možete da umrete, a ja želim da živim".

Uma Mankopf je jedna od cetrdesetak žena koje su od danske vlade dobile odštetu. Danska vlada se odlucila na ovaj korak po preporuci SZO ciji su strucnjaci zakljucili da nocne smene, verovatno, izazivaju rak i samo su jednu kategoriju niže od dokazanih karcinogena, kao što je azbest.Direktor agencije, Vinsent Kolijano, kaže da je zakljucak donet na osnovu niza istraživanja u raznim delovima sveta.

"Okupili smo brojne strucnjake i oni su zakljucili da rad u smenama, koji podrazumeva i nocne smene, kod ljudi verovatno izaziva rak. Nocne smene su stavljene u rizicnu kategoriju 2A. Prikupljeni dokazi se prakticno ne razlikuju od dokaza u slucaju neke industrijske hemikalije", izjavio je Kolijano za BBC.

Danska vlada je u svom odnosu prema posledicama nocnih smena, po svemu sudeci, daleko ispred ostatka sveta. Sindikati u Britaniji od nedavno procenjuju da u nocnim smenama radi oko 20 odsto od ukupnog broja zaposlenih. Profesor Endrju Voterson, specijalista za zaštitu na radu na Univerzitetu Sterling, naglašava da Britanija u zaštiti zdravlja zaposlenih kaska za Skandinavijom.

"Treba situaciju da sagledamo sa svih strana i zato mislim da rak kao profesionalno oboljenje predstavlja veliki problem za zdravlje u Britaniji. Nemamo obicaj da prepoznajemo štetu koju trpe i radnici i njihove zajednice - tamo gde su nocne smene uobicajena pojava. To je pogrešno jer šteta postoji ali mi je ne vidimo i ne uzimamo je u obzir", upozorio je Voterson.Ministarstvo zdravlja Velike Britanije narucilo je specijalno istraživanje o posledicama nocnog rada. Rezultati ovog istraživanja ce biti poznati tek za dve godine.

Joga pomaže obolelima od raka?
Više od 16 miliona Amerikanaca upražnjava neku vrstu joge, niz fizickih i mentalnih vežbi koje su "rodjene" u Indiji pre više od 3.000 godina.Pored toga, trecina Amerikanaca kroz alternativne tretmane, kao što je joga, pokušava da pronadje nacin da ublaži svoje tegobe.Poput drevnih istocnjackih veština, akupunkture i masaže, i joga se cesto koristi za "lecenje uma i tela".

Jedna bolnica u Njujorku odnedavno je pocela da primenjuje specijalni program u okviru kojeg se joga koristi kao dodatna terapija za obolele od raka.Bredu Rotšajldu, 39-godišnjem pacijentu u Bolnickom centru "Bet Izrael" u Njujorku, ocu troje dece, otkriven je rak prošle godine.Instruktor joge Šana Kun-Sige vodi Rotšajlda kroz pilot program namenjen ublažavanju patnji pacijenata obolelih od raka. To nije lek, ali Šona se nada da može da ublaži bol i dovede do olakšanja.

"Jedna pacijentkinja je imala snažne bolove u predelu abdomena. Bila je ocajna i stalno plakala, a u stvari bilo je potrebno samo okrenuti je na bok, staviti jastuke izmedju njenih kolena, osigurati da su joj ruke podignute i da joj glava ima dovoljan oslonac", tvrdi Sige.Uprava bolnice zapocela je "Karan – Bet Izrael projekat" sa budžetom od 850.000 dolara koje je poklonila Dona Karan, modna kreatorka i poklonik joge.Doktor Vudson Merel nalazi se na celu Odeljenja za integrativnu medicinu u bolnici "Bet Izrael".

"Štednja je ono zbog cega sam srecan, zato što ce to zaista doneti promenu, posebno u ovom vremenu globalne recesije kad niko ne troši novac ni na šta. I ako im pokažete to na nacin da uvedete holisticku joga terapiju, to zaista može da poboljša ishod i sacuva novac", uveren je doktor Merel.

Pilot projekat je omogucio joga terapiju za 86 pacijenata, šest sati dnevno. Pored toga, odeljenje za onkologiju bice potpuno renovirano i pretvoreno u mnogo humanije okruženje.Ukoliko se pokaže da je projekat uspešan, Merel najavljuje da postoje planovi da se joga terapija uvede i u drugim bolnicama širom Amerike.


 
   Rak gušterace povezan sa krvnom grupom 

Rak gušterace povezan sa krvnom grupom



Autor: B. Tasic | Blic


Najnovija istraživanja americkih strucnjaka pokazuju da je najsmrtonosniji oblik raka, onaj koji zahvata gušteracu, povezan s krvnom grupom. Ova saznanja ne mogu da pomognu obolelima, ali bi mogla da sprece bolest u buducnosti.Najugroženije su osobe koje imaju krvnu grupu B, kod njih je rizik od obolevanja od raka gušterace cak 71 odsto.

Za njima sledi grupa AB sa faktorom rizika od 51 odsto i na kraju grupa A kod koje je rizik 32 odsto. Interesantno je da ljudi koji imaju krvnu grupu 0 imaju najmanji rizik od obolevanja od raka gušterace.Istraživanje se temelji na uzorku od 107.503 muškaraca i žena cije se zdravstveno stanje pratilo od sedamdesetih i osamdesetih godina.

„Malo je poznatih genetskih faktora koji uticu na razvoj raka gušterace. Ova studija pokazuje kako je krvna grupa koju odredjuje gen na devetom hromozomu povezana s rizikom razvijanja bolesti“, izjavio je Brajan Volpin s Instituta „Dana-Farber Cancer“ u Bostonu.

„To može da ukaže na to da ovaj gen definiše krvnu grupu ili onaj susedni gen na devetom hromozomu, što je važno jer može da predstavlja nasledjeni rizik za razvoj raka gušterace.“

Prema podacima americkog „Cancer Society“, bolest se cesto u tišini širi i teško ju je primetiti dok nije toliko uznapredovala da ni operativni zahvat više ne može da pomogne.
 
Preventiva i rak grlica materice 

Preventiva i rak grlica materice




Bolest sporo napreduje. Brzo i jednostavno može biti dijagnostifikovana. Ipak, rak grlica materice drugi je najcešci oblik raka u Evropi. Još tragicnije je to što se od svih oblika maligniteta najjednostavnije može spreciti.

Srbija je prva u Evropi po broju umrlih i obolelih žena od raka grlica materice - svakoga dana umre jedna, a obole cetiri žene, iako je bolest potpuno izleciva.Godišnje se otkrije oko 1.400 novih slucajeva. Trecina obolelih žena umre, a takav ishod može se izbeci ranim otkrivanjem bolesti.Neznanje,tacnije neobaveštenost utice na odluku o redovnim pregledima. Medjutim, kod velikog broja žena još uvek postoji strah od testiranja. Iako je potrebno od pet do 15 godina da tumor postane zlocudan, samo trecina žena bolest otkrije na vreme, a tek petina ide na redovne preglede.

Da bi se bolest otkrila što pre, Ministarstvo zdravlja pokrenulo je nacionalni program za rano otkrivanje bolesti u okviru koga ce žene na kucne adrese dobijati pozive na besplatne preventivne preglede. Smisao nacionalnog skrininga jeste da se u domovima zdravlja pregleda što više žena koje su u rizicnom dobu od 25 do 69 godina.

- Organizovani skrining podrazumeva ciljano pozivanje svih žena. Mi znamo da se od pozvanih nece 100 odsto žena odazvati, ali je ideja u tome da žena dodje na pregled, da to bude makar jednom u tri godine, makar jednom u životu, jer kad bismo pregledali svaku ženu, smanjili bismo broj slucajeva raka grlica materice za polovinu - kaže Snežana Pantic-Aksentijevic iz Ministarstva zdravlja.
 
   Rak debelog creva u razmerama epidemije 

Nacionalni program za prevenciju



Autor: S. Todorovic | Foto:Northfoto | Blic


Stres i nepravilna ishrana, udruženi sa genetskim faktorima, uzrokovali su pocetak svojevrsne epidemije raka debelog creva. Od njega u Srbiji godišnje oboli od 3.500 do 4.000 ljudi. Lekari, medjutim, tvrde da bi se cak u 90 odsto slucajeva bolest mogla uspešno leciti jednostavnim metodama ukoliko se otkrije na vreme. Zbog toga ce u našoj zemlji poceti da se sprovodi nacionalni program za ranu prevenciju kolorektalnog karcinoma (skrining raka debelog creva).

Karcinom debelog creva drugi je na listi ucestalosti malignih tumora digestivnog trakta. Opasnost od ovog raka posebno je povecana nakon 45. godine života, a podjednako napada i muškarce i žene. Rak debelog creva razvija se godinama. Cesto mu prethodi razdoblje prekancerogenih promena, sa polipima koji obicno ne izazivaju nikakve tegobe. Osobama koje su bolovale od polipa savetuju se cešci pregledi jer se kod njih opasnost povecava u toku pet-šest godina posle javljanja polipa.U Srbiji ce uskoro poceti da se sprovoditi nacionalni program za prevenciju kolorektalnog karcinoma, koji je usvojila Vlada Srbije, kao i nacionalni program za prevenciju grlica materice i dojke.

- Svi gradjani, stariji od 50. godina, dobice poziv na kucnu adresu da se jave domu zdravlja kako bi uradili test na okultno krvarenje u stolici. To je inace bezbolno, a test ce moci da ponesu kuci, i kada ga urade, rezultate mogu poslati poštom u dom zdravlja - objašnjava dr Snežana Pantic Aksentijevic, samostalni savetnik u Ministarstvu zdravlja.Ona kaže da ako se pacijenti ne odazovu na poziv u toku cetiri nedelje, poziv ce im biti dostavljen licno. A ako ni tada ne dodju na testiranje, bice pozvani telefonom.

- Ako test bude pozitivan, pacijent nece biti izgubljen u zdravstvenom sistemu, vec ce biti upucen u odgovarajuce ustanove na dalje preglede - objašnjava dr Aksentijevic.

Simptomi opakog oboljenja
-krv u stolici ili na stolici
-bolovi u stomaku ili grcevi koji su ucestali, bez razloga
-promena u ritmu pražnjenja
-gubitak telesne težine, bez razloga
-malokrvnost
 
   Nova naucna saznanja u borbi protiv raka 

Nova naucna saznanja u borbi protiv raka



Autor: FoNet |


Australijski naucnici su ustanovili da nasledjeni gen igra glavnu ulogu u "ukljucivanju" i "iskljucivanju" drugih gena u "ubijanju" celija i time najavili nov pravac u borbi protiv raka.Istraživaci sa Monaš Instituta u Melburnu zakljucili su da su, posle uklanjanja molekula ETS1 iz gena nasledja u embrionu miša, ostale celije bile manje "prijemcive" na apoptozu ili "programirano ubijanje celija".Apoptoza je sposobnost organizma da uništava celije, ukljucujuci prekancerozne ili oštecene, koje neželi ili mu nisu potrebne.

"To znaci da cemo jednog dana biti u stanju da u lecenju raka primenimo terapiju koja ce se fokusirati na ETS1 i na nacine kako on deluje", izjavio je dr. Dekang Ksu, istraživac sa Monaš instituta za reprodukciju i razvoj u Melburnu.Nalazi su objavljeni u casopisu Evropske organizacije za molekularnu biologiju i identifikovali su mehanizam kroz koji ETS1 doprinosi umiranju celija.Kao potencijalnu metu u borbi protiv raka, farmaceutske kompanije treba da se pozabave pojacavanjem funkcije ETS1 u uništavanju prekanceroznih celija - smatra dr. Trevor Vilson, takodje molekularni biolog.

"Mi smo ovo identifikovali u miševa. Sledeci korak mora biti precizno utvrdjivanje koje se vrste raka i njihove proporcije pojavljuju" - izjavio je Vilson.
A da bi istraživanja sa sadašnjeg laboratorijskog nivoa prešla na klinicko, na obolelim ljudima, bice potrebno pet do deset godina, smatra on.Celije na kojima su vršena istraživanja nisu bile celije raka ali Vilson je naglasio da su nasledne celije u laboratorijskoj kulturi, koje su bile predmet izucavanja, mutirale na slican nacin kao što se dogadja u prekanceroznim celijama.

Nova istraživanja svojstava ETS1 bice korisna i kad je rec o daljim izucavanjima celija u embriona da bi se ustanovilo kako one rastu, medjusobno se razlikuju i umiru - nakon što se transformišu u razlicita tkiva u organizmu.Istraživanja celija nasledja je "vruca tema" za naucnike jer su uvereni da one mogu obezbediti "komplet alata" za lecenje mnogih obolenja - od diabetesa do povreda kicme.
 
   Veštacke limfne žlezde u borbi protiv karcinoma 

Veštacke limfne žlezde u borbi protiv karcinoma




Naucnici uspeli da reorganizuju imuni sistem zamorcica.Veštacke limfne žlezde, koje mogu da reorganizuju imuno-celije i na taj nacin izazovu jak odgovor imunog sistema na infekcije i maligna oboljenja, napravili su japanski istraživaci iz laboratorije Riken u Jokohami.Eksperiment je obavljen na miševima koji su bili podeljeni u dve grupe. Prva je imala dobar imuni sistem, ali nikad ranije nije bila izlagana odredjenim patogenim bakterijama. Miševi iz druge grupe imali su oštecen imuni sistem, koji nije funkcionisao normalno, pa su bili podložniji bolestima. Naucnici su putem implanata, miševima iz druge grupe ugradili veštacke žlezde, a potom obe grupe izložili izazivacima zaraznih bolesti.Rezultat je bio iznenadjujuci, buduci da je imuni sistem miševa iz obeju grupa reagovao stvaranjem antitela za zaštitu organizma.

– Ovo istraživanje je znacajan korak ka mogucnosti jacanja, pa možda i „opravke” ljudskog imunog sistema. Mislim da ce naše otkrice poseban znacaj imati u borbi protiv side, raka, raznih infekcija, ali i protiv alergija – kaže Takeši Vatanabe.Specijalne celije, takozvane nosace proteina kolagena, naucnici su „presvukli” celijama koštane srži i nervnih nastavaka, i na taj nacin napravili veštacke limfne cvorove. Ugradnjom veštackih žlezdi u miševe i pracenjem njenih aktivnosti, istraživacki tim je došao do saznanja da je ugradjena žlezda uspela da reorganizuje postojece imuno-celije u organizmu za borbu protiv bolesti.

– Cilj nam je da za dve do tri godine napravimo prototip žlezde koja bi se mogla upotrebiti kod ljudi – dodao je Vatanabe.

 
Vi ste sada na  : Home