Koronarne bolesti Print

 
   Koronarne ( srcane ) bolesti 

Vitamini C, D i E ne smanjuju rizik od srcanih oboljenja


Najnovija saznanja ukazuju na to da ni vitamin C i D ne smanjuju rizik od nastanka srcanih oboljenja, srcanog infarkta i moždanog udara, kao što se ranije verovalo. Jedna druga studija radjena medju Japancima obolelim od šecerne bolesti nije potvrdila da uzimanje malih doza aspirina može da predupredi bolesti srca i krvnih sudova.Klinicka studija ispitivala je 14.641 lekara prosecne starosti 64 godine koji su redovno uzimali ili vitamin C ili vitamin E ili praznu pilulu, odnosno placebo (prazna pilula koja ne sadrži nikakve aktivne sastojke) u toku osam godina. Oni koji su uzimali vitamine nisu pokazali nikakvu razliku u nastanku srcanih oboljenja u poredjenju sa onima koji su uzimali placebo.

Naucnici sa Harvardskog medicinskog fakulteta gde je klinicka studija izvedena, smatraju da ljudi treba da se usmere na zdravu ishranu, redovnu fizicku aktivnost i izbegavanje rizicnih faktora kao što je masna hrana, kako bi smanjili rizik od nastanka kardiovaskularnih oboljenja.Klinicka studija s Kalifornijskog univerziteta potvrdila je da uzimanje pilula vitamina D povecava stvaranje zaštitne supstance koja se normalno nalazi u koži i koja može da spreci kožne infekcije, ukljucujuci i ekcem.Naucnici su utvrdili da redovno korišcenje pilula vitamina D koriguje defekt imunog sistema odgovornog za nastanak ekcema koji se javlja kod 10 do 20 odsto dece i jedan do 3 odsto odraslih.Autor: Tanjug | Foto:Wordpress.com |

Zdravlje nacije za poslednjih 10 godina



Autor: S. T. | Foto:I . Jovanov | Blic


Dve trecine stanovnika Srbije umire od bolesti koje bi mogle potpuno da se sprece ili da se otkriju tako rano da se mogu izleciti. Tu se pre svega misli na bolesti srca i krvnih sudova, kao i na maligne bolesti, rezultati su analiticke studije „Zdravlje stanovnika Srbije 1997-2007”. Ministar zdravlja Tomica Milosavljevic rekao je da ce ovu publikaciju podeliti kolegama iz Vlade i clanovima Odbora za zdravstvo, jer sadrži znacajne i korisne informacije o zdravlju nacije.

Istraživanje zdravlja stanovnika pokazalo je da 33,6 odsto odraslog stanovništva puši, 46,5 odsto ima visok pritisak, dok 40 odsto ljudi svakodnevno ili povremeno konzumira alkohol. Nedovoljnu fizicku aktivnost ima 74 odsto gradjana, dok je 18 odsto gojazno. Pet vodecih uzroka opterecenja bolestima i povredama za muškarce su bile bolesti srca, šlog, rak pluca, saobracajne povrede i depresija. Za žene su to šlog, depresija, bolesti srca, rak dojke i dijabetes.

- Velikoj grupi nezaraznih bolesti pripada i bolest pluca i bilo bi dobro da u Srbiji ima više prevencije i da je kontrola duvanskog dima uslov bez kojeg se ne može uraditi ni­­­­­šta. Medjutim, u suprotstavljanju masovnim nezaraznim bolestima ne može se uraditi nikakav pomak ukoliko se ne nastavi ozbiljna borba protiv rizicnih faktora ponašanja - naglasio je ministar zdravlja. On je rekao da je studija pokazala da je u Srbiji u poslednjih deset godina znacajno smanjen broj pušaca, ali da je povecan broj mladih koji koriste alkohol.

HIPERTENZIJA = INFARKT I ŠLOG




Visok pritisak jedno je od najcešcih i najopasnijih oboljenja, koje se uz odgovarajuci nacin života i terapiju može držati pod kontrolom.Hipertenzija spada u najcešca nezarazna oboljenja savremenog sveta. Procenjuje se da u Srbiji svaki peti covek stariji od 40 godina boluje od povišenog krvnog pritiska. Radi se o jednom od najcešcih i najopasnijih oboljenja današnjice. Smatra se da jedna trecina odrasle populacije ima pritisak koji bi se morao leciti, a ovaj procenat se menja po regijama u zavisnosti od nacina ishrane, fizicke aktivnosti i životne dobi.

Moguci simptomi
Simptomi koje najcešce imaju bolesnici sa povišenim krvnim pritiskom su: glavobolje (narocito u potiljacnom predelu), nesvestica, zujanje u ušima, nestabilnost pri hodu, bol ili slicne senzacije u grudima, nedostatak vazduha, osecaj ubrzanog ili nepravilnog rada srca i dr.
Petar Seferovic, nacelnik Drugog odeljenja kardiologije Instituta za kardiovaskularne bolesti Klinickog centra, napominje da je jedan od najvecih problema to što se radi o bolesti bez simptoma.

- U prvo vreme bolesnici prakticno nemaju nikakve simptome. Arterijska hipertenzija najcešce pogadja muškarce u punoj snazi u najboljim godinama izmedju 40. i 60. godine, i oni imaju bolest koja sporo napreduje. Taj period može da traje cak i nekoliko decenija, a obicno traje od pet do sedam godina. Hipertenzija je jedan od faktora rizika na osnovu cijeg postojanja se može pretpostaviti da ce te osobe u buducnosti dobiti znacajno kardiovaskularno oboljenje - infarkt ili šlog. Malo je slucajeva u medicini kada je veza oboljenja i kasnijeg infarkta jasno dokazana - kaže Seferovic.Prema njegovim recima, dobra stvar je to što je postavljanje dijagnoze relativno lako, ali na nju treba misliti na vreme.

- Dijagnoza se ustanovljava merenjem povišenih vrednosti pritiska iznad 140 sa 90 nanometara žive. Ova procedura je relativno laka i podrazumeva aparat za merenje krvnog pritiska sa živinim nanometrom, koji je najsigurniji. Tako dijagnoza lako može da se postavi i u domovima zdravlja. Kada se u tri uzastopna merenja sa razmakom od nedelju dana utvrdi povišen pritisak, potrebno je preduzeti odredjene terapijske mere - objašnjava Seferovic.

Pre nego što se odredi terapija, potrebno je obaviti dodatne preglede kako bi se utvrdilo da li je bolest i u kojoj meri uticala na ciljne organe, odnosno mozak, srce i bubrege. Potrebno je uraditi obicne biohemijske analize, koje nam pokazuju da li bolesnik pored arterijske hipertenzije ima i neke druge faktore rizika, kao što su višak šecera u krvi, povišen procenat masti i kakva je funkcija bubrega.

- Ono što obicno radimo pacijentima jesu kardiogram i ehokardiogram, koji pokazuju da li postoje hipertrofije leve komore kao znak reakcije organizma na povišen pritisak. Kod nekih bolesnika takodje je potrebno uraditi i pregled ocnog dna da bismo videli da li oni imaju promene koje su se vec razvile kao posledica visokog pritiska. Na osnovu stanja bolesnika utvrdjujemo koliko je bolest uznapredovala i shodno tome se primenjuje odredjena terapija.Jasni simptomi... Bol u grudima, nedostatak vazduha i nesvestica

- Za snižavanje krvnog pritiska postoji pet grupa lekova koji su izuzetno efikasni. Svaki bolesnik ima svoju individualnu terapiju, koja, ako se primenjuje u odredjenoj dozi i dužem vremenskom periodu, dovodi do sniženja krvnog pritiska. Danas ne možemo da regulišemo oko tri do pet odsto povišenja, a sve ostalo možemo da regulišemo, zbog toga je važno da bolesnik prihvati terapiju. Ova terapija jeste doživotna, ali je i veoma uspešna - kaže Seferovic.

Nacin života najbolji lek
Pored lekova, na smanjenje pritiska prvenstveno utice i nacin života. Zato je prva mera sprovodjenje higijensko-dijetetskog režima, što podrazumeva smanjenje unosa soli i tecnosti, smanjenje težine, povecanje fizicke aktivnosti, smanjen unos kafe i alkohola. Od nemedikamentnih mera najvažnije je da se koriguje telesna težina adekvatnom dijetom i da se smanji unos soli ispod tri grama na dan.

- Neophodno je da se bolesniku objasni da je ono što nazivamo higijensko-dijetetskim merama od najvece važnosti. Lekovi sami po sebi mogu da smanje pritisak, ali je najcešce neophodno da bolesnik promeni nacin života. Ne smemo da zaboravimo i da je jedan od znacajnih faktora rizika pušenje, koje je, nažalost, veoma cesto u našoj zemlji - naglašava Petar Seferovic.
A. ERAKOVIC


 
   Dovoljan je jedan snažan izliv gneva 

"Žuta minuta" može biti fatalna


Dovoljan je jedan snažan izliv gneva da bi ste se našli u rizicnoj grupi da doživite fatalan srcani udar. To bi znacilo da eksplozija emocija ne znaci samo loše, neadekvatno ponašanje vec je i loša za vaše zdravlje.U najnovijoj studiji navodi se da kod stotina hiljada Amerikanaca, izloženih visokom riziku aritmije srca, jedna "žuta minuta" može da bude cak i fatalna."Pacijenti koji su bili veoma besni, imali su 17 puta vece šanse da dožive poremecaj rada srca opasan po život od osoba koje svoju žestinu kontrolišu tako što ce pre eksplozije besa izbrojati do deset" - upozorava kardiolog Kristina Alert.Medjutim, sve je više dokaza da rad bilo cijeg srca može biti poremecen gnevom. Lekari sa Univerziteta Harvard otkrili su da samo jedan intenzivan izliv gneva udvostrucuje rizik infarkta - u roku od samo dva sata.Kako?Bes izaziva lucenje adrenalina koji povecava krvni pritsak i srcani puls, remeti ritam srca i može da aktivira trombocite koji uzrokuju krvne ugruke. Istraivaci preporucuju nekoliko "strategija ponašanja" koje bi ljudima mogle da pomognu da zadrže pribranost i zaštite svoje srce."Da bi ste sprecili da gnev nanese štetu vašem srcu morate nauciti da prepoznate situacije koje vas mogu razbesneti", tvrdi doktor Redford Vilijams, prenosi Glas Amerike.Osim toga, ne treba zaobilaziti ni plesne podijume. Istraživanje ukazuje da ples znatno poboljšava funkcije srca kod pacijenata sa hronicnim oboljenjima.Ne samo to, oni koji plešu žive kvalitetnije, srecniji su i manje se dure.Autor: FoNet |


 
   Opasnost od srcanog udara 
Popodnevni odmor smanjuje opasnost od srcanog udara

Autor: Tanjug |


Tradicionalna mediteranska ishrana s puno biljnih masti zdrava je za srce, a siesta usred dana takodje smanjuje opasnost od smrti od kardiovaskularnih bolesti, objavljeno je u grcko-americkoj studiji na koju se poziva nemacki Zeleni krst u Marburgu.

U studiji koju je sproveo Medicinski fakultet univerziteta u Atini i americki Medicinski fakultet Harvard prouceni su podaci o više od 20.000 Grka izmedju 20 i 86 godina koji su ucestvovali u evropskoj studiji o raku. Medju pitanjima na koja su tom prilikom ispitanici odgovorili bilo je i pitanje da li spavaju popodne i koliko cesto. Pokazalo se da je procenjena opasnost od smrti od srcanih bolesti 34 odsto niža kod osoba koje spavaju popodne i da cešce spavanje ima za rezultat niži rizik, narocito za zaposlene muškarce.
 
   Mikrorobot sprecava moždani i srcani udar 

Mikrorobot sprecava moždani i srcani udar



Autor: P. DJ. | Foto:Northfoto |Blic


Minijaturna podmornica cisti zakrcene arterije
Minijaturni robot, velicine samo cetvrt milimetra, kao podmornica na daljinsko upravljanje ulazi u krvotok i krece se kroz njega uz pomoc malog motora. Izum australijskih strucnjaka, osim što može da „snima“ situaciju, uskoro ce moci i da cisti zacepljenja i uzima uzorke celija, cim mu bude dodat specijalan uredjaj. To ce spasti živote mnogih pacijenata kojima preti moždani ili srcani udar zbog zacepljenja krvnih sudova.

Hirurzi ce, zahvaljujuci mikrorobotu, lakše dospevati do teško pristupacnih delova ljudskog tela, gde ranije nije mogao da dospe nijedan instrument. Mikrobot, kako skraceno nazivaju ovog minijaturnog robota, jeste uredjaj na daljinsko upravljanje velicine samo cetvrtine milimetra, ali dovoljno jak da se krece kroz krvotok zahvaljujuci izuzetno malom motoru.

– Planiramo da mikrobotu dodamo poseban uredjaj koji ce cistiti zacepljene arterije i koji ce uzimati uzorke iz celija, narocito malignih, da bismo na njima radili testiranja. Takodje, dodacemo mu i kameru, koja ce nam omoguciti da gledamo unutrašnjost krvnih sudova – kaže profesor Džejms Frend sa Univerziteta Monaš iz Melburna, u Australiji.

Nakon što se putem cevcice ubaci u krvotok, korišcenjem magnetnog polja ili radiotalasa, bežicnim putem mikrorobot dobija energiju. Njegov motor koristi takozvani piezoelektricitet, što je u stvari elektricna varnica kao kod plinskih upaljaca, da pokrene „rep“ koji se okrene više od hiljadu puta u sekundi. „Rep“ dugacak manje od milimetra pokrece se poput repa bakterije ešerihije koli koja se zahvaljujuci tome uspešno probija kroz ljudski organizam.

Hirurzi konstantno rizikuju da cevcicama ili drugim instrumentima oštete arterije prilikom otcepljivanja krvnih sudova. Zato ce korišcenje mikrorobota hirurzima olakšati da dodju do nepristupacnih delova, poput kranijalne arterije, glavne arterije u mozgu, gde ranije nije mogao da dospe nijedan instrument.

– U timu imamo neurologa koji radi na hitnim slucajevima moždanog udara. Nažalost, oko 30 odsto njegovih operacija se završi smrtnim slucajem zbog nemogucnosti brze i valjane intervencije na krvnim sudovima u mozgu. Nadamo se da ce naša minijaturna „podmornica“ povecati uspešnost operacija i omoguciti njihovo brže i preciznije izvodjenje – dodaje Frend.

Istraživacki tim je do sada testirao uredjaj u veštackim arterijama sa ljudskom krvlju, a pre primene na ljudima, izvršice eksperimente na svinjama jer su krvni sudovi i mozak svinja najslicniji ljudskim.Ideja o minijaturnom uredjaju koji se ubacuje u ljudsko telo je prvi put zaživela u filmu „Fantasticno putovanje“ iz 1966. godine, sa Rakel Velc u glavnoj ulozi, u kome se minijaturna podmornica ubaci u telo diplomate kako bi se izvela neophodna operacija.

Kao omaž ovom ostvarenju, istraživaci iz Australije su svoj uredjaj nazvali „proteus“ , isto kao u filmu. Takodje, slicna naprava se pojavljuje i u naucnofa-ntasticnom filmu „Unutrašnji svemir“ iz 1987. godine, u kome Denis Kvejd glumi coveka koga slucajno smanje i zatvore u minijaturnu podmornicu, koju potom ubace u organizam hipohondra koga tumaci Martin Šort.
 
   Brzina reagovanja kljucna za preživljavanje pacijenata 

Svaki drugi stanovnik ima višak masti u krvi




Brzina reagovanja kljucna za preživljavanje pacijenata.Svaka druga osoba u Srbiji umre od infarkta ili nekog drugog kardiovaskularnog oboljenja. Mnogo je više žena koje su izgubile život zbog ove bolesti nego muškarca. Smatra se i da svaki drugi stanovnik ima višak masti u krvi zbog dugogodišnjeg konzumiranja namirnica bogatih holesterolom, nedostatka fizicke aktivnosti i stresa. Infarkt srca (miokard), u široj populaciji poznat kao srcani udar, nastaje onog momenta kada se smanji ili prekine dotok krvi u srcani mišic. Tog momenta prestaje priliv kiseonika koji je neophodan za normalno funkcionisanje srcanog mišica.Ako taj proces traje duže, može da dovede do promena u celijama srcanog mišica i njene smrti.

- Ranije se smatralo da koronarna bolest napreduje linearno, da se krvni sudovi tokom godina polako sužavaju. Danas postoji drugacije mišljenje. Taloženje masnoce na zidovima krvnog suda (ateroskleroza) pocinje još u detinstvu, ali zacepljenja se javljaju tek u srednjim godinama. Kada krvni sud postane potpuno zacepljen, dolazi do prskanja plakova i na tom mestu se stvara tromboze. Postoje dve mogucnosti: da se potpuno zatvori volumen krvnog suda i u tom slucaju nastaje akutni infarkt miokarda ili delimicno kada nastaje angina pektoris - objašnjava dr Miloje Tomaševic, kardiolog iz Instituta za kardiovaskularne bolesti Klinickog centra Srbije.U trenutku nastanka infarkta, pacijent oseca bol u grudima i nedostatak vazduha. Sve to može biti praceno bolovima u rukama, donjoj vilici, mucninom, gadjenjem, povracanjem, slabošcu i preznojavanjem.

- To je trenutak vrlo važan za pacijenta. Ako bol ne popušta i nakon uzimanja nitroglicerina, odmah treba da se javi lekaru. Za bilo koju vrstu dalje terapije važno je dužina vremena od pocetka bola do dolaska do bolnice. Od brzine reagovanja zavisi i prognoza bolesti, ali i da li ce pacijent uopšte preživeti.

- Ako se pacijent javi u prvih nekoliko sati, pa i šest, onda su naše mogucnosti velike. Posle dvanaest sati vec je dosta kasno da se nešto korisno uraditi - kaže dr Tomaševic.Osnovna terapija je otvaranje krvnog suda. U prvom satu može se dati i lekovi koji rastvaraju tromb. Druga mogucnost je ugradnja stenta.

- Preko arterije na nozi, pomocu katetera i kontrasta prvo slikamo krvni sud, kako bi ustanovili gde je mesto zacepljenja. Nakon toga tankim žicama prolazi se kroz zapušenje i ugradjuje se stent kako bi se krvni sud vrato na svoju normalnu velicinu - istice dr Tomaševic.

Prvih nekoliko sati
Kada covek dodje kasnije u bolnicu, a dešava se da neki dodju i nakon nekoliko dana, celije onog dela srca, koji se preko zapušenog krvnog suda snabdeva krvlju, pocece da izumiru i to trajno oštecuje srce. I ako se stent ugradi, ništa više ne može da se popravi, kaže doktor. Vec posle prvog sata od infarkta celije pocinju polako da umiru, ali je taj proces traje sledecih šest do 12 sati.

Da li seks može da izazove srcani udar
Mit: Seks može da izazove srcani udar kod muškaraca.Cinjenica: Istraživanja pokazuju da verovatnoca da pedesetogodišnji muškarac koji ne puši doživi infarkt u bilo kom trenutku iznosi jedan prema milion. Seksualni odnos ovu verovatnocu povecava na dva prema milion. Kao i svaki drugi oblik fizickog napora, seks povecava rizik od srcanog udara kod muškaraca cije je srce obolelo, kao i kod onih koji redovno osecaju jake bolove u grudima, imaju vrlo visok krvni pritisak, slab srcani mišic, ili nepravilnosti srcanog ritma. Prilikom seksualnog odnosa broj otkucaja vašeg srca se povecava na oko 130 u minutu, što je otprilike isto kao i kada se 15-20 sekundi penjete uz stepenice - ako nemate problema sa penjanjem uz stepenice, ne bi trebalo da brinete ni da biste mogli doživeti srcani napad dok vodite ljubav.
 
   Posle infarkta 
Posle infarkta ne treba prekidati fizicku aktivnost

Autor: Tanjug |


Fizicka aktivnost pomaže ljudima da se oporave posle srcanog udara, ali se sav napredak anulira kad se vežbanje prekine, porucuju švajcarski strucnjaci sa Klinike Valmon-Ženolije u Montreu.Kod osoba koje su preživele infarkt, funkcija krvnih sudova se popravlja vec posle cetiri nedelje fizickog vežbanja, ali je nužno da se aktivnosti sprovode u kontinuitetu i dugorocno da bi se takvo stanje održalo, prenosi Rojters.

Tim sa švajcarske klinike, na celu sa Margeritom Vona, pratio je 209 muškaraca i žena koji su preživeli infarkt, proucavajuci kakve efekte imaju razlicite vrste fizicke aktivnosti, kao i njihovo obustavljanje. Deo dobrovoljaca radio je vežbe aerobika, drugi su radili vežbe za povecanje snage, treci su imali kombinaciju te dve vrsta treninga, dok cetvrta grupa nije bila fizicki aktivna.

Kod onih koji su bili u prve tri grupe, bez obzira na tip fizicke aktivnosti kojom su se bavili, funkcije krvnih sudova su poboljšane u roku od mesec dana. Kod pripadnika fizicki neaktivne grupe poboljšanja nisu registrovana. Primeceno je, medjutim, da se kod fizicki aktivnih ispitanika koji bi obustavili treninge, stanje krvnih sudova vratilo se na staro nakon samo mesec dana neaktivnosti.

Srcane bolesti, koje su vodeci uzrok smrti u svetu, izazvane su masnim naslagama, koje arterije cine manje elasticnim i blokiraju ih, zatim povišenim pritiskom koji oštecuje arterije i raznim drugim faktorima. Lekari vec odavno znaju da fizicka aktivnost popravlja funkcionisanje srca posle infarkta, ali koju vrstu aktivnosti je najbolje praktikovati i u kojoj meri još uvek nije sasvim jasno, napominje Margerita Vona.


 
    

Prva pomoc kod infarkta


Autor: Sonja Todorovic | Prof. dr Predrag Lalevic


Kada srce prestane da kuca, na primer zbog infarkta, u krvotoku postoje zalihe kiseonika za još tri do cetiri minuta da moždane celije ne bi umrle. Zbog toga nije potrebno odmah davati veštacko disanje usta na usta, vec samo primeniti spoljnu masažu srca oko 100 puta u minuti. Ovo najnovije saznanje doprinelo je tome da ljudi mnogo cešce nego ranije zapocinju reanimaciju (oživljavanje), a samim tim šanse za preživljavanje onih kojima je srce prestalo da radi se povecavaju, prica za „Blic” prof. dr Predrag Lalevic, anesteziolog, reanimator i nekadašnji lekar Josipa Broza Tita.

- Akutni zastoj srca bez sumnje je najdramaticnija situacija s kojom se susrecu lekari, ali i gradjani. Mozak je organ koji ne trpi prestanak snadbevanja kiseonikom. Moždane celije, koje su najosetljivije u ljudskom organizmu, ne mogu da izdrže nedostatak kiseonika, odnosno prestanak dotoka krvi u moždane celije, zbog cega propadaju. Upravo je to ono zbog cega je ova situacija tako dramaticna - objašnjava dr Lalevic.Saznanje da imamo na raspolaganju malo vremena kad treba da prepoznamo akutni zastoj srca i da preduzmemo odgovarajuce mere stvara paniku kod gradjana.

- Sada se smatra da kod primarnog srcanog zastoja (infarkta) u krvotoku postoji dovoljna kolicina kiseonika da se ne mora odmah davati veštacko disanje usta na usta. Zalihe kiseonika su od tri do cetiri, a neki misle i pet minuta. Dobija se na vremenu dok strucna ekipa ne dodje na lice mesta sa odgovarajucom opremom. Medjutim, ova novina se ne odnosi na situacije kada je srce prestalo da radi zbog nedostatka kiseonika u krvi, kao na primer kod utapanja - istice dr Lalevic.Doktor Lalevic smatra da što veci broj gradjana treba da se obuci da prepozna simptome i zapocne reanimaciju.

- Time bi se dobilo na vremenu i omogucilo medicinskoj ekipi da nastavi izvodjenje reanimacije. Tada to ne bi bilo izgubljeno vreme. To se danas u svetu radi, ali i kod nas je to nekada bilo. Predavao sam lekarima Crvenog krsta, a oni dalje gradjanima po mesnim zajednicama. Tada su ljudi imali bar osnovne predstave o tome šta treba da urade - objašnjava doktor.Ideja dr Lalevica je da obuci edukatore, lekare i glavne sestre koronarnih i intenzivnih jedinica, a oni onda dalje da šire krug ljudi koji ce biti obucavani. U Americi, kaže doktor, u svakoj velikoj robnoj kuci, koncertnoj ili sportskoj dvorani na ulazu stoji obaveštenje gde se nalazi oprema za reanimaciju.

Škola za reanimaciju
Srbija ce po prvi put dobiti školu za reanimaciju koja ce svecano biti otvorena 7. aprila u Institutu za kardiovaskularne bolesti „Dedinje”. Škola ce biti organizovana na najvišem nivou, sa odgovarajucom opremom. Profesor Lalevic obucavace lekare, koji po njegovom mišljenju u toku studija nisu dobili dovoljno znanja o reanimaciji. Ti lekari bi dalje obucavali gradjane, a pogotovo mlade ljude u srednjim školama, na fakultetima, ali i policajce i vatrogasce.

Test: Šta porucuju gorušica i bol u želucu
Uz ovaj jednostavni test saznajte koje bi mogle biti poruke koje vam telo šalje, i koji je najbolji nacin da tegobe sprecite.

1. Preparati koji neutrališu želudacnu kiselinu ne sprecavaju gorušicu

2. Stres je najcešci uzrok cira na želucu

3. Hronicni kašalj može da predstavlja simptom problema sa organima za varenje

4. Nana ublažava bol u želucu

1. Tacno: Bolni osecaj pecenja u grudima nastaje kada se želudacna kiselina popne u vaš jednjak. Ovi preparati neutrališu kiselinu, ali ne mogu da sprece da se ona proizvodi. Da biste gorušicu sprecili, napravite nekoliko manjih promena u svojim životnim navikama: jedite najmanje tri sata pre spavanja, jedite pet manjih obroka dnevno umesto tri veca i izbegavajte hranu koja izaziva gorušicu, kao što su južno voce i kafa. Gorušicu mogu da sprece i lekovi koji se kupuju bez recepta, poznati i kao H2 blokatori, koji smanjuju proizvodnju želudacne kiseline.

2. Netacno: Stres, alkohol i zacinjena hrana svojevremeno su smatrani uzrocnicima cira na želucu, ali istraživaci sada znaju da u najvecem broju slucajeva cir izaziva bakterija helikobakter pilori. Infekcija helikobakterom pilori, za koji se veruje da u želudac dospeva sa zaraženom hranom, ili pak kontaktom usta na usta, recimo ljubljenjem, uobicajena je u SAD - ima je preko polovine ljudi starijih od 60 godina. Vecina nosilaca ovog mikroorganizma - koji slabi zaštitni sloj u želucu - ne razvija cir. Svaki šesti, medjutim, nema srece, i u tom slucaju se bolest leci antibioticima.

3. Tacno: Gastro­sofagealni refluks, to jest obicnim recima gorušica, može da izazove hronicni kašalj i osecaj da se gubi dah. Doživljaj može cak da podseca na astmu. Ako se gorušica javlja dva ili više dana u nedelji, tokom tri meseca, posetite lekara. To može biti simptom oboljenja poznatog kao GERD, ozbiljnijeg oblika gastrofagealnog refluksa (gorušice), koji ako se ne leci može da izazove ozbiljne komplikacije.

4. Tacno: Ova biljka je pravo cudo kada je rec o organima za varenje. Smiruje mišice želuca i poboljšava priliv žuci, koju organizam koristi za varenje masti. Ako vam je potrebno dejstvo peperminta, bolje je da se odlucite za caj nego za žvaku. Kad žvacu žvaku, mnogi gutaju više vazduha nego obicno, što dovodi do pojave gasova i bolova u stomaku.

Upozorenje: Oni koji pate od cestih gorušica treba da izbegavaju pepermint, jer može da izazove opuštanje mišica izmedju želuca i jednjaka, cime se omogucava vracanje kiseline.
CDC/DM

Etarska ulja regulišu rad creva i smanjuju nadimanje
Biljne preparate na bazi ulja semena lana, riba severnih mora sa visokim sadržajem omega-3 i omega-6 kiselina koji nadoknadjuju nedostatak nezasicenih masnih kiselina i istiskuju loš holesterol iz krvi.U kombinaciji sa americkom hrizantemom postiže se dodatna zaštita jetre, olakšan protok krvi i zaštita krvnih sudova.

Biljni ugalj u kombinaciji sa ekstraktima morace, kumina, kamilice, anisa i maticnjaka -„Finocarbo“- uspešno smiruje zapaljenu sluznicu, dok etarska ulja regulišu motilitet creva i smanjuju nadimanje u probavnom traktu.Potpuno prirodan, siguran i efikasan laksativ „Sollievo“ podstice varenje,otklanja najupornije, hronicne zatvore i stimuliše fiziološki rad creva.
 
   Osobe sa visokim nivoom lipoproteina podložnije infarktu 
Jedna cesto zanemarivana vrsta holesterola, lipoprotein, ne samo da može da izazove infarkt, vec su ljudi koji imaju viši nivo tog holesterola podložniji srcanom udaru, upozoravaju strucnjaci Univerzitetske bolnice u Kopenhagenu.

Nivo lipoproteina od coveka do coveka može da varira i do hiljadu puta, pri cemu viši nivo nije izazvan nikakvom lošom navikom, nego je gotovo potpuno genetski predodredjen, prenosi Rojters.Statini, poslednjih godina tako popularni lekovi protiv holesterola, uopšte ne deluju na liporotein, vec samo na lipoproteine niske gustine, poznate kao "loš" holesterol.

"Time može da se objasni zašto kod nekih osoba statini ne daju rezultate", objašnjava Borge Nordesgard sa pomenute klinike.Danski tim je, na osnovu analize uzoraka krvi 45.000 muškaraca i žena koji su ucestvovali u velikoj nacionalnoj studiji izmedju 1976. i 2007. godine, utvrdio da su osobe sa najvišim vrednostima lipoproteina dva do tri puta izloženije srcanom udaru od onih sa najnižim nivoom te vrste holesterola.

Niacin, vitamin koji se cesto preporucuje kao sredstvo za snižavanje holesterola, deluje i na liporotein. Medjutim, uzimanje niacina može da izazove neprijatne toplotne talase. I aspirin može da snizi nivo lipoproteina, podseca Rojters.